Fali politika koja će biti usmjerena na vraćanje povjerenja
"Pitanje je šta ko podrazumijeva pod legitimnim predstavljanjem. Legitimno je predstavljanje kad građani biraju svoje predstavnike u Predstavnički dom. To je demokratska legitimacija od strane broja birača koji su podržali određenog poslanika. Ovdje se misli na nešto drugo. Na nacionalno predstavljanje u institucijama javne vlasti, ali tu, sistemski gledano, može biti govora samo o domovima naroda jer oni su u sistemu postavljeni da predstavljaju nacionalne interese. I jednim dijelom u instituciji Predsjedništva, iako su legitimacija za Predsjedništvo birači, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Dakle, kod legitimnog predstavljanja treba govoriti o domovima naroda na entitetskom i na državnom Parlamentu i tu zaista ako jedan klub predstavlja Hrvate, onda treba da ga Hrvati i biraju. I to je prema postojećem ustavu tako otprilike i predviđeno. Od tzv. legitimnog predstavljanja se očekuje ustvari, bar kako HDZ gleda na tu čitavu priču, da budu izabrani predstavnici HDZ-a, a to nije poenta pitanja legitimnog predstavljanja", istakao je Kasim Trnka, predsjedavajući Savjeta VKBI, u ovosedmičnom izdanju dijaloške emisije Odgovorite ljudima.
Stipe Prlić, predsjednik HNV-a, dodaje da vitalni nacionalni interes treba definirati.
"Kad bi mi sad sveli Dom naroda Parlamenta FBiH na Vijeće naroda priznali bi da je situaciju u RS-u, što se tiče Bošnjaka i Hrvata, idealna, pa ćemo i mi tako uraditi ovamo u Federaciji. A znamo kakav je status Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj. Ali da treba stvarno definirat šta je to Dom naroda i šta treba da rješava, a ne ovako da može u nedogled se blokirat zakon o sjemenskom krompiru. I da nema nikakvih apsolutno posljedica. Znači ta ograničenja se moraju navesti kako bi vlast efikasnije funkcionirala na dobrobit svih koji žive u ovoj državi BiH.
O građanskoj inicijativi za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990, kaže da su imali četiri tribine u četiri grada koje su bile nevjerovatno posjećene i da se tu vidi koliko su građani zabrinuti za budućnost BiH.
"Imamo namjeru otići u Banju Luku, napraviti i tamo tribinu. Možda i u još neki grad u Rs-u, da osjetimo šta i tamo građani misle bez obzira na trenutne političke rovove koji su iskopani, ali mislim da samo dijalogom, razgovorom sa građanima mogu se kidati ti rovovi i prelazilaziti ti rovovi. Ovdje fali politika koja će biti usmjerena na vraćanje povjerenja. Dakle smao dijalog i razgovor i oko teških pitanja može dovesti do vraćanja povjerenja. Građanska BiH ne znači unitarna BiH, ne znači to da građanska BiH znači islamska država ili kao što je jedan iz RS-a rekao da je to proces puzajućeg šerijata. Sve na taj način se odbija taj princip da bi se zadržala etnička moć i etničke politike. i to građani trebaju prepoznati. Ja mislim da su građani to prepoznali jer 26 godina te etničke politike jašu na grbači ovog naroda i nikako da sjašu. Oni bi i dalje da na neki način se učvrste, a mi pokušavamo to kroz ove inicijative i slične inicijative razbiti na način da se ljudska prava afirmišu kroz ustavna uređenja. Hoćemo li uspjeti, ne znam."
"U parlamentima nema legitimnog predstavljanja naroda. U parlamentima je predstavljanje i borba za interese političkih stranaka koje su u vlasti. Ako analiziramo samo zapošljavanje građana, evo HDZ, većina - nema pripadnika koji su HDZ 1990 i to se provlači odozgo do najnižeg nivoa organizovanja. Političke stranke zastupaju u parlamentima svoje interese, ne zastupaju interese naroda. Građani to moraju prepoznati. Svi kukaju na ulici kad ih sretnete političko zapošljavanje, traži se naknada za posao. U Njemačkoj ljudi gledaju cijene pred izbore i kad nešto poskupi više nema te aktuelne vlasti, smjenjuje se. U Švicarskoj 90% ljudi ne zna ko im je predsjednik. Ne interesuje ih, interesuju ih samo cijene i standard građana. Mi propadamo, a građani jednako isto glasaju", zaključio je Zoran Jovanović, predsjednik SGV Pokret za ravnopravnost.
Cijelu emisiju pogledajte OVDJE.
federalna.ba