EU prihvatila hitan plan o štednji plina
Ministri energetike iz zemalja Europske unije postigli su dogovor o energetskom planu bez presedana koji će uvesti dobrovoljno smanjenje potrošnje plina od 15% u cijelom bloku od sada do sljedećeg proljeća. Smanjenje bi moglo postati obvezno u slučaju ekstremne nestašice plina, dok se Europa priprema za zimu nesigurne opskrbe iz Rusije.
Zemlje Europske unije usvojile su danas konačnu, ublaženu verziju hitnog plana za smanjenje potrošnje plina nakon niza kompromisa te izuzeća za pojedine članice i u očekivanju dodatnih redukcija u isporuci tog energenta iz Rusije.
Češka, koja predsjeda Vijećem EU, najavila je iskorak
"Ovo nije bila nemoguća misija!", piše na Twitteru predsjedništva.
"Današnja odluka jasno je pokazala da će se države članice čvrsto suprotstaviti bilo kakvom ruskom pokušaju da podijeli EU korištenjem zaliha energije kao oružja", rekao je Jozef Síkela, češki ministar industrije i trgovine.
Konačni kompromis zadržao je cilj od 15% netaknutim, ali je umetnuo dugačak popis izuzeća i isključenja u sustav upozoravanja Unije.Obvezne redukcije bit će pošteđene zemlje koje nisu međusobno povezane sa susjedima ili nisu sinkronizirane s europskim elektroenergetskim sustavom. To će koristiti otočnim državama – Malti, Cipru i Irskoj – i baltičkim državama, koje su još spojene na rusku elektroenergetsku mrežu i možda će morati povećati opskrbu plinom ako ih Kremlj prekine.
Još jedno odstupanje primjenjivat će se na one zemlje koje dokažu da koriste svoju infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin za uvoz od dobavljača koji nisu iz Rusije, a zatim izvoze u druge države članice "u najvećoj mjeri". Španjolska, Portugal, Italija, Belgija i Grčka bile su među onima koji su se zalagali za ugađanje.
Odstupanja od obveznog smanjenja od 15% također mogu zatražiti oni koji prekorače svoje ciljeve punjenja skladišta plina – najmanje 80% do 1. studenog, oni koji uveliko ovise o plinu za napajanje kritičnih industrija i oni koji su povećali svoju potrošnju plina za najmanje 8% u prošloj godini. Dugi popis posebnih odredbi odmah je bacio sumnju na 45 prostornih metara plina za koje Komisija procjenjuje da bi blok mogao uštedjeti. Ipak, Komisija je pozdravila dogovor Vijeća, postignut u manje od tjedan dana.
“Zajedničkim djelovanjem na smanjenju potražnje za plinom, uzimajući u obzir sve relevantne nacionalne specifičnosti, EU je osigurala čvrste temelje za nezaobilaznu solidarnost među državama članicama suočene s Putinovom energetskom ucjenom”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u izjavi.
Sastanak u Bruxellesu održan je samo dan nakon što je Gazprom, ruska državna energetska multinacionalka, najavila da će dodatno smanjiti protok prirodnog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1 na samo 20% kapaciteta, navodeći popravke opreme.
Von der Leyen je rekla da Gazpromovoj posljednjoj odluci nedostaje bilo kakav "opravdan tehnički razlog" i potvrđuje potrebu da se krene naprijed s planom za izvanredne situacije za cijelu Europsku uniju. Sa svoje strane, njemački vicekancelar Robert Habeck, koji je nazočio sastanku u utorak, upozorio je da bi tolika izuzeća od cilja od 15 posto mogla uzrokovati "previše birokracije" i usporiti odgovor Unije u vrijeme krize. Uredba o upozorenju Unije primjenjivat će se godinu dana, do svibnja 2023.