videoprilog Hane Vranac (Dnevnik 2)

Erasmus+ nudi bh. studentima do dva semestra na stranim univerzitetima

Iako reforma obrazovanja nije na listi prioriteta za članstvo naše zemlje u Evropskoj uniji, njegovo unapređenje bilo bi korak ka približavanju obrazovnim principima zemalja članica. Do boljeg sistema za kolektiv, preko raznih programa grabimo šanse za pojedince. Jedan od njih je i program Unije Erasmus+.

Ovaj program nudi mobilnost u svrhu učenja i profesionalnog usavršavanja u inozemstvu, a njegovi korisnici su studenti, akademsko i nenastavno osoblje Bosne i Hercegovine.

Mobilnost u svrhu učenja, promocija učešća mladih u demokratskom procesu te saradnja za inovacije ciljevi su Erasmus+ programa EU. Podrazumijeva razmjene studenata, akademskog i nenastavnog osoblja s univerziteta izvan granica EU, a to je u dobu globalizacije benefit ne samo za obrazovanje već i transformaciju društva. Studenti iz Bosne i Hercegovine korisnici su ovog programa, u okviru kojeg mogu provesti do dva semestra na inozemnim univerzitetima.

“Analize pokazuju da ta djeca ne odlaze dugoročno iz države u odnosu na djecu koja ne odlaze na kratkoročne međunarodne saradnje. Ujedno kad dođu ovdje često se grupišu, osnivaju tzv. ISN udruženja, gdje se međusobno druže i pokušavaju kroz neke i nevladine organizacije i djelovanja u lokalnom društvu doprinijeti boljitku i promjeni društva, studenata, a samim tim i okoline u našem gradu i državi”, priča Enita Nakaš, prorektorica za međunarodnu saradnju UNSA.

A naša država je i domaćin inozemnim studentima i predavačima. Njih oko 150 trenutno boravi na Univerzitetu u Sarajevu, a jedna od njih je i lektor poljskog jezika Ewa Rogowska.

“Mislim da danas ne možemo zamisliti obrazovanje bez međunarodne saradnje. To je sjajna prilika za studente, ali i za društvo da ostvare nova iskustva, da vide druge države i načine na koje njihove obrazovne institucije rade”, ističe ona.

A njemačke institucije rade bolje, kaže Nermana Arnautović koja je na Univerzitetu Martin Luter provela dva semestra. Podrazumijeva to lakši pristup informacijama i literaturi, ali i drugačiju metodologiju rada.

“U odnosu na princip rada ovdje u Sarajevu, tamo je metod mnogo bolji za mene, s obzirom na to da imamo slobodniji pristup radu. Uglavnom se na Institutu za slavistiku, gdje sam boravila, organiziraju različiti okrugli stolovi, gdje su studenti slobodni da razgovaraju o književnosti, jeziku o problemima s kojima se susreću”, navodi Nermana.

Od razbijanja zone komfora do profesionalnog usavršavanja - benefiti su to mobilnosti u okviru programa međunarodne saradnje. Povezivanje s kolegama širom svijeta doprinosi komuniciranju inovacija i razmjeni pozitivnih praksi koje jačaju društvene kapacitete.

federalna.ba

Erasmus+ Put ka EU