Emrić: Očekujem usvajanje prijedloga SDA o tehničkim izmjenama Izbornog zakona u Zastupničkom domu

U političkim minutama Jutarnjeg programa ovog utorka s Adnanom Trtovac razgovarao je Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentu BiH.

Hoće li tehničke izmjene Izbornog zakona BiH biti usvojene ili nametnute? Kakav je bio rad izvršne i zakonodavne vlasti BiH u ovoj godini? Mogu institucije BiH do marta naredne godine usvojiti reformske zakone i otvoriti pristupne pregovore sa EU?

-Tehničke izmjene Izbornog zakona-

''Ja bih bio zadovoljan kada bi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene i dopune Izbornog zakona BiH radi jačanja integriteta izbornog procesa i uvođenja novih tehnologija. Ta aktivnost traje više mjeseci. Evo, ja bih podsjetio da je na inicijativu Kluba SDA usvojen zaključak u Predstavničkom domu prije dva mjeseca kojim je Vijeću ministara dat rok od 30 dana da oni predlože izmjene i dopune izbornog zakona te da se te predložene izmjene razmatraju u Predstavničkom domu, a potom i u Domu naroda. Kako Vijeće ministara nije ništa predložilo, Klub SDA je predložio da se sazove hitna sjednica te da se na toj hitnoj sjednici koja će biti održana u petak razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona. Ja očekujem da bi u Predstavničkom domu ove izmjene mogle dobiti podršku iz razloga što smo i ranijih godina pokušavali zajedno, više stranaka, da usaglasimo prijedlog i da konačno izmijenimo Izborni zakon BiH s ciljem jačanja cjelokupnog izbornog sistema i tehnologija. Odnosno, smanjenja utjecaja ljudskog faktora na sam tok glasanja i rezultate izbora. Jer se najviše malverzacija dešavalo u toku izbornog postupka i kod utvrđivanja rezultata. Uvođenjem novih tehnologija taj utjecaj ljudskog faktora, odnosno članova biračkih odbora, bi bio smanjen i sveden na minimum. U tom kontekstu, veliki broj političkih stranaka podržava takve izmjene. Odnosno podržava paket integriteta izbornog procesa da konačno bude usvojen u BiH. Vjerujem da veliki broj građana to očekuje i da bi to vratilo povjerenje građana u izborni proces i u rezultate izbora. U Domu naroda je situacija složenija iz razloga što je Milorad Dodik već najavio da neće podržati nikakve izmjene i dopune Izbornog zakona. Očekujem da i oni mijenjaju svoj stav iz razloga zato što je to potreba i u interesu svih građana i da bi to na neki način moglo motivisati one građane koji do sada nisu nisu izlazili na izbore jer nisu vjerovali izbornom procesu. Da vratimo to povjerenje i da ih motiviramo i da povećamo broj izlaznosti. S obzirom da Dodik ima četiri delegata on može blokirati donošenje tog zakona u Domu naroda. To ne mogu procijeniti kako će biti na kraju njihovo postupanje i djelovanje jer znaju oni i u kratkom vremenu promijeniti stav. Situacija je složena što se tiče toga, ali važno je da u Predstavničkom domu pošaljemo tu poruku da mi predstavnici građana u Predstavničkom domu želimo unaprijediti izborni proces. Rokovi jesu kratki. Mi bismo do kraja maja mjeseca trebali usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona ukoliko želimo i imamo namjeru da se te nove tehnologije primijene na prvim lokalnim izborima koji su sljedeće godine u oktobru. Ovdje treba naglasiti da i delegacija EU snažno podržava uvođenje novih tehnologija da su oni uspjeli nabaviti financijska sredstva kojima se uspjela nabaviti ta tehnička podrška odnosno hardver i softver, imamo informaciju od CIK-a da su spremni da se sprovede testni projekt u deset gradova i općina u BiH, odnosno na 165 biračkih mjesta. Da se prevode taj testni projekt i da se testiraju te nove tehnologije na lokalnim izborima. Ukoliko usvojimo izmjene i dopune Izbornog zakona i to do maja mjeseca, onda bismo omogućili primjenu tih novih tehnologija što je vrlo važno jer bi na kasnije na novim izborima mogli u cjelosti primijeniti. Primjena izmjena u paketu, a ne samo tehničkih izmjena, nije izvjesno iz razloga što je to vrlo složen politički problem kojeg uslovljava lider HDZ-a Dragan Čović već duže vremena, to nije prvi put, to stalno vežu sa tehničkim izmjenama. Evo, nama toliko treba da usvojimo te tehničke izmjene i uvođenje novih tehnologija, a onda ovaj politički dio je daleko teži i za njega treba dosta vremena'', rekao je.

-Budžet za narednu godinu-

''Kod najave ove hitne sjednice, predsjedavajući Predstavničkog doma gospodin Čavara je rekao da bi se možda moglo desiti da se na sjednici predloži i budžet. Ne znam kako, ali ostavio je i tu mogućnost tako da je to sve još uvijek neizvjesno. Inače, mi te najbitnije stvari rješavamo u tim hitnim procedurama. Što nije dobra praksa, ali se to i ranije dešavalo. Naravno, ja sam protiv takvog načina rada, bilo je dovoljno vremena i nema nikakvog razloga da nismo usvojili budžet. Mene stvarno zanima koji je razlog da Vijeće ministara dostavilo Predsjedništvu prijedlog. Ali to je neka praksa od ranije protiv koje se mi borimo, nemamo instrumenata da to zaustavimo, ali svakako je neodgovorno od strane Vijeća ministara'', kazao je.

-Rad izvršne i zakonodavne vlasti-

''Kada je formirana nova koalicija na državnom nivou, Trojka, HDZ i SNSD, najavljen je jedan novi ambijent, da će se brže raditi na evropskom putu, da će se brže usvajati zakoni, da će se na neki način i Dodik promijeniti, da će on biti više naklonjen evropskom kursu i usvajanju evropskih zakona. Naravno, do toga nije došlo i ove godine su bile jako česte blokade. Reformski zakoni su se uvijek usvajali ili dostavljali u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku i uvijek smo bili pred tim, da kažem, svršenim činom da nešto moramo usvojiti u najkraćem roku da bismo pokazali da želimo ostati na tom evropskom putu. Sve je usporeno, česte su blokade, uslovljavanja pa i potpuno različiti pristupi prema nekim zakonskim rješenjima. Glavni kočničar je Milorad Dodik i politika koju on predvodi. Iz razloga što on vrlo često kreira političke krize u kojima je vrlo teško raditi i postizati kompromis. Ali ono što najviše zabrinjava su njegove prijetnje da će se otcijepiti. On koristi svaku priliku da negira Bosni i Hercegovinu kao mogućnost funkcionalne države. On izjavljuje da ne želi da živi u takvoj državi, a on kreira to sve i da je u očima građana taj pritisak nesnosan, da mladi koji žive u tom političkom pritisku odustaju od života u BiH i traže bolji život u zemljama zapadne Evrope. A Milorad Dodik i njegova politika predvode sve te negativne trendove i taj jedna negativni narativ prema politici u BiH'', zaključio je.

-Pristupni pregovori-

''Vrlo teško da možemo postići neke ozbiljne usaglašene stavove i usvojiti zakone koji su neophodni i koji proizlaze iz 14 prioriteta. U svakom slučaju, ne možemo usvojiti sve što je vezano za 14 prioriteta, možda bismo mogli neke od zakona kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, ako bi to značilo EU. Mislim da njima trebaju neki rezultati i trebaju im usvojeni neki zakoni. Ne znam koliko možemo do marta, ali ne možemo postići svih 14 prioriteta do marta. Potrošili smo dosta godina u kojima smo sve to trebali uraditi zbog teškog i složenog načina usaglašavanja i potpuno različitog viđenja i pristupa organizacije. Ne gledamo svi jednako na neke zakone. Zakoni se moraju uskladiti sa evropskom pravnom stečevinom'', rekao je Jasmin Emrić, zastupnik u Parlamentu BiH.

federalna.ba