Jasmin Emrić: Najveći problem je što stranke opozicije ne znaju koje tekstove Zakona vlast usaglašava
Ove srijede u političkim minutama Jutarnjeg programa gostovao je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u državnom parlamentu.
Vladajuća koalicija nije postigla suglasnost oko reformskih zakona - je li ugrožen EU put BiH? Ima li oporba uvid kako se na zakonima uopće radi? Što je sa izbornim zakonom? Hoće li ga nametnuti visoki predstavnik ili donijeti parlament? Možemo li uopće lokalne izbore održati po novim pravilima? Kako osigurati stabilno financiranje Javnih servisa?
-BiH na evropskom putu-
''Još jedan sastanak vlasti na državnom nivou koji nije dao rezultate, kako su oni to i izjavili, ali rekli su da će se oni i dalje dogovarati. I optimistični su, a ostalo je svega nekih 10-ak dana kako bi se pokazalo da BiH ispunjava uslove za taj simbolični datum otvaranja pregovora. Nema rezultata, ništa nije novo. Čini se da su postavke i stavovi isti. Doduše, moglo se uraditi više, pogotovo kada je u pitanju Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Smatram da je to zakon koji ne bi trebao biti tema konflikta i političkih stavova jer se radi o benignom zakonu koji je već nekoliko puta bio u Parlamentarnoj skupštini BiH u postupku usvajanja. Tako da nije jasno šta se usaglašava kada je u pitanju taj zakon. Mi iz opozicije ne znamo šta stranke na vlasti usaglašavaju i koji je zakon na stolu. Ustaljena fraza nakon svih tih sastanaka jeste da je postignut neki napredak. Naravno da ne treba biti naivan. U zadnjem periodu nije napravljen napredak, ali bi u svakom slučaju BiH trebala dobiti datum. Ako je dobila Ukrajina koja je u ratu, onda zašto ne bi i BiH. U zadnjih godinu dana je usvojeno nekoliko zakona koji su važni za evropski put BiH. Uzimajući u obzir geopolitički trenutak u svijetu smatram da bi Evropsko vijeće trebalo odrediti datum početka pregovora i za BiH. Uvijek je to politička odluka, ali naravno, mi moramo dati kredibilitet toj odluci i ispuniti ono što se očekuje od BiH. Bosna i Hercegovina mora pokazati vidljiv napredak u svim segmentima'', rekao je.
-Zakon o sudovima-
''Važno je i sjedište, ali je suštinski važna nadležnost. Neprihvatljivo je da se nadležnosti umanjuju ili teritorijalno ograničavaju. Da ne pričamo o tome da je potrebno na teritoriji čitave BiH usuglasiti i osigurati pravnu sigurnost, odnosno, uskladiti provođenje sudske prakse osnivanjem novog pravosudnog tijela koje će biti nadležno za teritoriju cijele BiH. To je i danas na dnevnom redu, ali znamo da to nije usaglašeno na nivou stranaka koje su na vlasti. Ja podržavam taj prijedlog. Međunarodna zajednica očekuje neki rezultat od stranaka na vlasti, oni se sada ne izjašnjavaju o direktnim rješenjima i modelima koji se usaglašavaju između stranaka u vlasti. Mi nemamo konkretnog teksta, mi tragamo za tim tekstom. Ali smatram da svakako ne smiju dozvoliti da se smanjuju nadležnosti'', zaključio je.
-Zakon o sprečavanju sukoba interesa-
''Ne znam šta je konkretno problem, nemam informaciju šta se usaglašava, šta se predlaže. Ja sam došao do teksta zakona koji je prošao postupak konsultacija. Što se tiče tog prijedloga Zakona on nije dobro postavljen s obzirom da sam bio predsjednik Komisije za odlučivanje o sukobu interesa znam da ovaj etički princip odlučivanja koji je zadržan nije dobar i ne može osigurati funkcioniranje komisije sa potrebnim efektima i rezultatima provođenja Zakona o sukobu interesa. Prijedlog je takav da članovi Parlamenta neće biti članovi komisije već da će se članovi birati putem javnog konkursa. Ali o sastavu komisije odlučivat će prvo zajednička komisija za administrativna pitanja koja će provesti konkurs, a onda Parlamentarna komisija imenovati pa teško osigurati političku nezavisnost. Što se tiče kazni i sankcija nema novih drastičnih izmjena, sve se zadržava na postojećem nivou. Ali kada odbijemo taj tekst koji se usaglašava moći ćemo komentirati, sada ni ne znamo koji se tekst usaglašava. Ta netransparentnost je zabrinjavajuća, pogotovo za nas ispred stranaka opozicije'', kazao je.
-Izmjene Izbornog zakona-
''Izmjene Izbornog zakona su prvi prioritet iz oblasti demokracija koji kaže ili određuje da se izbori trebaju provesti u skladu sa evropskim standardima. Na taj način bi se jačao integritet izbornog procesa. Stranke na vlasti su srušile ovaj usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama izmjena Izbornog zakona. Ja ne vidim smisao da se nešto dalje produbljuje u smislu političkih rješenja ako nisu bili u stanju prihvatiti tehničke izmjene. Ne vidim da bi se političke mogle usuglasiti u neko dogledno vrijeme. A pogotovo jer sada nije pravi trenutak za to. S obzirom na najave vjeruje da će visoki predstavnik završiti taj posao i izvršiti izmjene i dopune. Uvođenjem tehničkih izmjena osigurao bi se integritet izbornog procesa i vratilo povjerenje u izborni proces jer bi se eliminirao veliki broj zloupotreba. Ono što smatram bitnim jeste da se održe fer i pošteni izbori. Na 165 izbornih mjesta bi bilo moguće provesti izbore sa novim tehnologijama. To bi bio dovoljan uzorak da pokaže sve prednosti i efikasnosti novog sistema. Ukoliko ne bude izmjena i dopuna Zakona ne bismo ih mogli testirati. Radi se o ozbiljnom sistemu koji mora biti provjeren jer treba da vrati povjerenje u izborni proces. Svaki sistem se može zloupotrijebiti ako je to želja i namjera onih koji sudjeluju u izbornom procesu. Ti uređaju kontrolišu sve one koji su uključeni u izborni proces. Ne isključuje se u cijelosti da se ne može desiti neki cyber napad ili zloupotreba tog elektroničnog sistema, ali zato sve to mora biti provjereno i zaštićeno od vanjskih napada. Ali ako ne počnemo uspostavljati takav sistem, ako se ne vrši testiranje on nikada neće biti uspostavljen. Očigledno je da nekima odgovara ovakvo stanje gdje se daleko lakše vrše zloupotrebe. To oni koji zloupotrebljavaju dobro znaju. Postoji spremnost i ovo je pravi trenutak za uvođenje novina. Ovdje se radi o vrlo važnom sistemu koji se treba uspostaviti. To je zahtjevan posao, ali neminovno se u tu tranziciju mora ići i otvoriti mogućnost dolaska novih tehnologija. Treba pripremiti i one koji sudjeluju u izbornom procesu, ali i sve druge institucije na taj proces kako bismo bili što spremniji'', rekao je.
-Javni servisi i problem finansiranja-
''Rješenje vidim u tome da se potpiše sporazum ili ugovor sa Elektroprivredom BiH te da se nastavi praksa naplaćivanja RTV takse kao što je to i do sada bilo. Onda da se traži sigurniji i stabilniji model naplate RTV takse jer ovo je najgori mogući scenarij da se RTV taksa uopće ne naplaćuje već dva mjeseca. Ogromni su dnevni gubici. Čitao sam informacije iz medija da su gubici na dnevnom nivou oko 90 hiljada maraka zbog toga što se RTV taksa ne naplaćuje i da sada već više od 6 miliona nije naplaćeno u smislu RTV takse. Dakle, radi se o značajnim gubicima, nepovratnim sredstvima. Sada se ruši cijeli RTV sistem zbog toga što se ne naplaćuje RTV taksa. Uvijek postoji odgovornost i treba odgovarati svako ko s namjernom blokira određene procese. Ja sam i kada je bila tematska sjednica Komisije za saobraćaj i komunikacije također inzistirao na odgovornosti svih onih koji nisu uradili dio posla iz svoje nadležnosti zato što se odbor sistema nije pravovremeno sastajao kao i zbog toga što ni dan danas nisu izvršene obaveze u skladu sa članom 42 Zakona o RTV sistemu BiH, odnosno nije usvojen statut korporacije niti je registrirana korporacija u skladu sa Zakonom o registraciji. Nisam vidio konkretan prijedlog BHRT-a, ali svakako svaka raspodjela RTV takse i prihoda RTV takse treba biti u okvirima postojećeg Zakona o RTV sistemu BiH'', kazao je za kraj ovog razgovora Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u državnom parlamentu.
federalna.ba