Emrić i Smajić upozoravaju na Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Čovićevog zeta

Dok su rasprave o prijedlogu izmjena Izbornog zakona bez izmjena Ustava i dalje glavna tema, opozicione stranke upozoravaju i na druge probleme. Trojku optužuju da podilazi partnerima i upućenim izmjenama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine i Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine. Hitnost procedure, kažu, opravdana samo težnjom da sve amandmanske i komisijske procedure budu izbjegnute, a izmjene,  umjesto poboljšanja, nose samo probleme.

Izmjene Izbornog zakona BiH bez izmjena Ustava, koje su iz HDZ-a BiH predložili na sastanku partnera u Laktašima, još su tema. Podsjetit ćemo, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda birali bi građani iz pojedinih kantona. Jasno je već da tako presude Evropskog suda za ljudska prava ne bi bile implementirane, već samo ispunjene želje Draganu Čoviću.

Međutim upozorenja odmah iz Ambasade SAD-a: „Kao što su Sjedinjene Američke Države već napomenule, jedini legalni način da se odgovori na presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH je kroz ustavne izmjene. Ostali prijedlozi u dokumentu bi ojačali postojeći neodgovorni sistem i pomjerili stranačku politiku Bosne i Hercegovine ka oligarhiji, što je upravo pogrešan smjer za demokratiju u zemlji“.

Na reakciju, reakcija Milorada Dodika. Ponovo proziva SAD za miješanje u unutrašnju politiku. Kaže da SNSD ostaje pri dogovoru iz Laktaša te poziva i druge partnere da se izjasne.

Dodikove partnere iz Federacije proziva i opozicija. Kažu, dogovorom podilaze HDZ-u BiH, a jasno naglašavaju da bez izmjena Ustava ne može biti promijenjen ni način izbora članova Predsjedništva te da ih svakako neće podržati.

„Interesantno je da se konstantno kroz sve ove prijedloge izmjena i dopuna Izbornog zakona naglašava i veže član Predsjedništva BiH sa konstitutivnim narodima što je suprotno Ustavu. U tom kontekstu Trojka sada pravi korak nazad, kako bi sanirali očigledno nastalu štetu, jer su duboko ušli u sporazum koji ne mogu implementirat“, tvrdi Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Ono što se mi zalažemo proteklih godina je svakako da dođe do ovih tehničkih izmjena Izbornog zakona, kako bi bila prezentovana stvarna volja birača na dan izbora“, navodi SBiH-ov Džemal Smajić, delegat u Domu naroda BiH.

Smajić dodaje kako smatra da na Zastupničkom domu usvojene tehničke izmjene Trojka na Domu naroda neće podržati. S druge strane, iz Trojke kažu da su u Laktašima jasno ponovili svoj stav te da ni na šta nisu pristali.

„Implementacije presuda međunarodnih sudova nema bez izmjena Ustava i to je bio naš jasan stav u Laktašima i zapravo se ovdje i događa ono čega sam se plašio, da će politički lideri, Dodik prije svih, početi s nekim svojim interpretacijama, a zapravo zaustavljati ono čemu smo vrlo blizu. Pozivam ga da se vratimo na početne postavke“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).

Međutim, pored ovih već dugogodišnjih problema izmjena Izbornog zakona BiH i implementacije presuda međunarodnih sudova, opozicija Trojku proziva i za nove. 35. sjednica Vijeća ministara BiH polučila je hitno slanje u proceduru izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine. Hitnost, kažu, nije ni obrazložena, kao ni to zašto su navedeni zakoni već planirani i za Dom naroda prije usvajanja u Zastupničkom.

„Predložena je izmjena člana 10, kako bi se članovima Vijeća Agencije omogućilo da mogu biti ponovno imenovani - i to neograničen broj puta. Po važećem Zakonu članovi Vijeća su mogli biti imenovani samo 2 mandata“, podsjeća Emrić.

Emrić dodaje da bi tako bilo omogućeno i da Čovićev zet Davorin Primorac ponovo bude imenovan za direktora. Edin Forto, optužen za podilaženje Čoviću, za FTV kaže da će na sva pitanja odgovoriti kada izmjene budu na glasanju, a da opozicija ima pravo na vlastita tumačenja. S druge strane, izmjenama Zakona o državnoj službi u institucijama bilo bi omogućeno da u institucijama savjetnici budu i oni koji nemaju bh. državljanstvo, a da bi jasno bili plaćani iz našeg budžeta.

„Zar mi nemamo dovoljno obrazovanih ljudi koji traže posao nego nam trebaju strani državljani sa srednjom stručnom spremom koji čak mogu biti i penzioneri“, pita Smajić.

Iz Ministarstva pravde, kao predlagača ovih izmjena, nismo dobili odgovor. Međutim, iz SBiH-a i NES-a za Trojku kažu da se kompromisima igraju sa državnim institucijama. Put BiH ka Evropskoj uniji ovisi i o slozi, koje za sada, izgleda, nema. A do marta je malo više od mjesec dana. Objašnjenja na optužbe nedostaju, a Izborni zakon kao priroritet HDZ-a BiH bez izmjena Ustava strah je opozicije.

federalna.ba