Egrlić: Politika se bavi sobom, a ne ekonomijom, hitno rasteretiti privredu

Egrlić: Politika se bavi sobom, a ne ekonomijom, hitno rasteretiti privredu

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je predsjednik Vanjsko-trgovinske komore Ahmet Egrlić.

Kaže da je ekonomska kriza nastala nešto prije ukrajinsko-ruskog rata, a kulminirala tim sukobom.

"Došli smo u situaciju da najprije direktno bude pogođena farmaceutska industrija, potom izvoz voća, a nakon toga indirektno i gotovo sve grane privrede. Svakako da trpe najviše prevoznici, prozvodnja hrane, ulazni inputi i sirovine koje nam trebaju za različite proizvode. Dakle jedan kompletan lanac snabdijevanja je poremećen na globalnom nivou. BiH se našla u jednoj situaciji da dijeli sudbinu Evrope i svijeta i evo danas imamo za posljedicu ovo što imamo."

Ističe da je kriza teškoća za sve, ali i da postoji razlika među njima.

"Pandemijska kriza nas je dovela u situaciju da neke djelatnosti preko noći potpuno budu zaustavljene. Hotelijeri, turistički radnici, putnički prevoz su najviše trpili jer su bile zatvorene radnje, hoteli, letovi, nije se saobraćalo. Tako da oni su trpili najveću štetu. Danas nije takva situacija. iz one krze smo nekako izlazili, osjetio se jedan rast, popravljen je deficit koji smo imali, budilo je jednu nadu, optimizam. Međutim, danas imamo jednu jako, jako tešku situaciju i pitanje je koliko će sve ovo trajati. Ako bi se prilike u Ukrajini stabilizirale, što nije izvjesno, izvjesno je da će ovo trajati, onda bi se naravno i ekonomska situacija i lanci snabdijevanja vratili u nekakvu kolotečinu. U ovakvoj situaciji ja i nisam baš optimista."

Na pitanje ko je najviše ugrožen i ko bi mogao imati najviše problema, Egrlić odgovara: "Ukrajina je tradicionalno bila najveći izvoznik pšenice, općenito žitarica. Ukrajina i Rusija proizvode gotovo 80% uljarica na globalnom nivou i vrijeme je kada trebamo očekivati pad cijena pšenice jer bi se u normalnim uvjetima silosi praznili i pripremali za novu žetvu. Postavlja se pitanje kakva će to biti žetva u Ukrajini, da li će je uopšte biti, ko će raditi tu žetvu. Mi tradicionalno ne kupujemo pšenicu iz Ukrajine, ali recimo Afrika i drugi koji kupuju okrenut će se tržištima od koji mi kupujemo i tu se nadamo da će naši dobavljači ostati vjerni svojim kupcima koji godinama kupuju od njih i koji će i poslije svih ovih kriza imati isti poslovni odnos. Također imamo u regionu sporazum CEFTA i sve druge neke procese regionalnog otvaranja itd. Mislim da u tom smislu ne bi trebalo doći do narušavanja jednog lanca snabdijevanja kada je u pitanju hrana, prije svega mislim na žitarice, ali svakako da cijena raste i rast cijena utiče na druge. Preko 70% u cijeni piletine učestvuje hrana koja je poskupila. Tako da je to jedan čitav lanac koji nije moguće presjeći negdje i kazati cijene neće rasti."

Još uvijek nema najave da će BiH ostati bez plina

Pojašnjava da BiH 71% ukupnog izvoza izvozi u zemlje EU.

"Mi dijelimo sudbinu tih zemalja i tih tržišta. Posljedice će biti velike. Sprema se novi paket sankcija Rusiji. Ukoliko se potpuno prekine platni promet sa Rusijom, ukoliko dođe do toga da se i dodatne banke koje nisu obuhvaćene zabranom platnog prometa, nisu skinute sa SWIFT-a, ako dođe do obustavljanja kompletnog plaćanja, do obustavljanja isporuke energenata u Evropu, onda je to zaista jedan debakl. Još uvijek nema najave da će BiH ostati recimo bez plina. Mi plin dobijamo u dovoljnim količinama, naravno uz korigirane cijene. U regionu trošimo uglavnom rusku naftu koja takođe dolazi u dovoljnim količinama. Evropa nema alternativna snabdijevanja, vrlo teško može dobiti plin iz alternativnih izvora. BiH kao mala ekonomija se našla u vrtlogu velikih dešavanja i procesa. Evropa i svijet su odlučili da plate tu cijenu kako bi zaustavili Rusiju. Oni su spremni podnijeti žrtvu, barem u onome što do sada možemo vidjeti. Teško je prognozirati kuda će ovo sve ići. Važno je da život funkcionira. Uu rast cijena mi imamo i rast izvoza i rast uvoza. Nažalost rast uvoza je puno veći nego rast izvoza zbog upravo energenata koji su daleko najviše poskupili, ali i sve druge sirovine i inputi za našu proizvodnju."

Kaže da sankcije Rusiji još uvijek nisu doživjele konačni epilog.

"Kad su u pitanju energenti BiH je imala šansu da kroz izgradnju južnog plinovoda dobijemo još praktično dva dobavljača. U ovom momentu, iako Turski tok nije ugrožen direktnim ratnim sukobima, on može biti ugrožen ukoliko bi došlo do uvođenja sankcija i prekidanja potpuno platnog prometa, što za sada nije slučaj. Ali kad pogledamo osnovne životne namirnice, koliko je to udar na naše građane, naše uposlenike, kad vidimo koliko kompanije moraju voditi računa o socijalnom stanju svojih uposlenih, o njihovom indeksu zadovoljstva, onda tu dovodimo sve skupa u pitanje jer nije isto primiti 1.500 KM danas i prije pet godina. Danas su, uz jedan strašni rast cijena, ljudi dovedeni u situaciju da strahuju za svoju budućnost i zapravo i oni koji nisu razmišljali da idu vani sada već pomalo razmišljaju jer je još uvijek velika potražnja za radnicima iz BiH i okruženja i to je još jedan udar na našu ekonomiju."

Privreda radi jedan posao, a politika potpuno nešto drugo što uopšte nije kompatibilno

Egrlić ističe da i dalje imamo veliku potražnju, posebno u elektro i metalskom sektoru.

"Ono što bi bilo važno da nadležni organi vlasti daju veći doprinos u izgradnji dodatnih kapaciteta. Mi zapravo nemamo dovoljno kapaciteta proizvodnih koji mogu zadovoljiti tržište i iskoristiti šansu koja se pruža jednom u 50 godina. OGromna je potražnja, lanci snabdijevanja su popucali. Imamo jako lošu infrastrukturu, imamo jako puno nivoa vlasti, imamo preklapanje nadležnosti. Mi imamo jako puno svega čega se trebamo riješiti i kroz ozbiljne reforme trebamo raščistiti tu situaciju. Očekujemo da nadležni donosioci odluka krenu što prije u rasterećenje privrede u smislus manjenja poreza i doprinosa na platu jer  su to ogromni doprinosi. Došlo je do strahovitog punjenja budžeta na svim nivoima i mi mislimo da to treba vratiti i građanima i privredi."

Navodi da su uputili preko 40 inicijativa za rasterećenje privrede.

"Ne možemo reći da nema apsolutno nikakvih pomaka. Raduje nas činjenica da se ponovo radi na listi roba za suspenziju. Cijenimo da jedna široka paleta proizvoda treba biti oslobođena od carina. Radi se o proizvodima koji služe za našu proizvodnju, o sirovinama i da time možemo steći konkurentsku prednost možda u odnosu na region i tako se bolje pozicionirati na evropskom tržištu. Očekujemo tu jednu zaista podšrku Vijeća ministara. Mislim da se politika generalno bavi sobom, ne bavi se ekonomijom. Privreda radi jedan posao, a politika potpuno nešto drugo što uopšte nije kompatibilno. Očekujemo da se više uvažava glas privrede."

O odgovoru države BiH na trenutnu situaciju kaže: "Zaista mislim da ima prostora da se puno više uradi. Imamo situacije da imamo različite najave. Za privredu je dobro sve što ide u korist građana jer građani i privreda su jedno. Najavljuje se set reformi da se povećaju penzije, da se povećaju plate, da se povećaju druga socijalna davanja. Ono što mi očekujemo u privredi je da dođe do jednog ozbiljnog rasterećenja, do dodatnih subvencija. Nadležni trebaju u fokus da stave strateške grane privrede."

CEFTA prevaziđena, mora se ići korak dalje

Egrlić navodi da je u privredi puno toga što traže, ali da je hitno da se smanje porezi na doprinose i plate.

Smatra da je ovo jedna šansa koja se rijetkom pruža.

"BiH treba raditi na izgradnji kapaciteta i zauzimanje svoje tržišne niše u globalno narušenom lancu snabdijevanja. Naša pozicija, uz kvalitetno obrazovanje, da formiramo kvalitetne kadrove, da formiramo bolje poticaje i da formiramo bolji ambijent za poslovanje. A ne da kroz različitu birokraciju šaljemo investitore od vrata do vrata."

Pojašnjava da je CEFTA prevaziđena i da se mora ići korak dalje.

"Da li je to baš nivo otvorenog Balkana ili nešto između integracije poslovne zajednice regiona kao što je potpisana u Sofiji prošle godine, ali mislim da svakako treba ukidati barijere i omogućiti našim kompanijama da brzo i jednostavno mogu doći negdje u region. Posebno je imidž BiH ugrožen retorikom političara i vrlo teško je tako privlačiti i investitore, ali je teško i prodavati robu iz ovog regiona."

federalna.ba

Ahmet Egrlić Rezime
Rezime Dario Jovanović
0 28.03.2024 18:02
Muamer Šljivić Rezime
0 27.03.2024 18:31
Rezime Haris Šabanović
0 26.03.2024 17:53