Vanjskotrgovinska komora BiH: EU ostaje ključni partner, rast izvoza u Hrvatsku i Tursku

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Ahmet Egrlić ocijenio je da je prošla godina, kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, završena s dozom optimizma. Zabilježen je blagi rast pokrivenosti uvoza izvozom, dok većina privrednih grana bilježi pozitivne trendove. Najbolje rezultate, prema njegovim riječima, ostvarila je namjenska industrija i drvni sektor, koji već godinama prednjače u odnosu na druge oblasti.

Egrlić je naglasio da Evropska unija ostaje najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH, s udjelom više od 70 posto ukupnog izvoza. Najveća razmjena ostvarena je sa Republikom Hrvatskom, dok je najbolja pokrivenost uvoza izvozom zabilježena u trgovini s Austrijom i Njemačkom.

- Evropska unija i dalje ostaje tržište broj jedan za Bosnu i Hercegovinu - istakao je Egrlić, dodajući da je nakon EU najznačajnija regija CEFTA, gdje prednjači Srbija kao najveći partner, uz rast izvoza. Posebno je izdvojio podatak da je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18 posto, dok je na trećim tržištima rast izvoza zabilježen jedino prema Turskoj, a rast uvoza kad je riječ o Kini.

Vanjskotrgovinska komora BiH, kako je naglasio, nastavlja pomagati domaćim kompanijama kroz sajmove, poslovne forume, B2B susrete i edukacije. Više od hiljadu kompanija koristilo je usluge Komore, uključujući i Institut za edukaciju, s ciljem podizanja konkurentnosti i pripreme za zahtjeve međunarodnog tržišta, posebno onog evropskog koje propisuje stroge norme i standarde.

 - Naš zadatak je da pripremimo kompanije i poduzetnike da odole izazovima i da se što bolje pozicioniraju na globalnom tržištu - istakao je predsjednik VTK BiH.

Egrlić je danas zajedno sa predstavnicama Sektora za makroekonomski sistem Belmom Alihodžić i Amilom Močević prezentirao osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u 2025. godini.

- U 2025. godini ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan je za 2,12 milijardi KM, što potvrđuje veći intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integracije s inozemnim tržištima. Vrijednost izvoza u 2025. godini iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine – navela je Alihodžić.

Rast izvoza, kako je dodala, predstavlja pozitivan signal i ukazuje na postepeni oporavak inostranih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera BiH. Vrijednost uvoza iznosila je 30,43 milijarde KM, što je za 1,21 milijardu KM više nego prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni povećan je za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi.

Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, kako je rekla Močević, evidentno je povećanje izvoza i uvoza u skoro svim sektorima, što je direktno rezultiralo većim obimom ukupne razmjene. Struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektoindustrije i automobilske industrije.

- Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30 posto i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13 posto i izolovane žice za sedam posto, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja - dodala je Močević.

Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od pet posto, dok je izvoz namještaja blago smanjen za dva posto, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržano prisustvo bh. proizvođača u EU.

Močević je dodala da nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od sedam posto.

- Uvoz automobila porastao je za devet posto, a lijekova za osam posto. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101 posto, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na izražen energetski disbalans uslovljen padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilno snabdijevanje. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije - dodala je Močević.

federalna.ba/Fena