Dvije trećine Poljaka podržava deportaciju nezaposlenih Ukrajinaca podložnih vojnoj obavezi

Čak 67 posto Poljaka, prema najnovijoj anketi, podržava prijedlog opozicije da se deportuju ukrajinske izbjeglice, preciznije muškarci podložni vojnoj obavezi koji nisu legalno zaposleni.

Vlada je taj prijedlog odbila, ističući da oko 80 posto Ukrajinaca u Poljskoj legalno radi te da bi njihovo odsustvo ozbiljno pogodilo poljsku privredu.

U anketi agencije IBRiS za dnevni list Rzeczpospolita, 67,2 posto ispitanika podržalo je deportaciju Ukrajinaca, muškaraca u dobi od 25 do 60 godina, ukoliko u Poljskoj nemaju posao. Protiv prijedloga izjasnilo se 23,4 posto ispitanika.

Najmanju podršku prijedlog ima među mladima, gdje ga podržava 43 posto ispitanika.

Vlada upozorava na posljedice po tržište rada

Poljska vlada kategorično je odbila inicijativu i upozorila da bi broj potencijalno deportovanih ionako bio mali.

Zamjenik ministra unutrašnjih poslova Maciej Duszczyk kazao je da bi, kada Ukrajinci jednog dana ne bi došli na posao, „cijela zemlja stala“.

Duszczyk je precizirao da 65 posto ratnih izbjeglica u Poljskoj legalno radi. Ako se uračunaju i Ukrajinci koji su u zemlju došli prije ruske invazije na Ukrajinu, taj udio iznosi 80 posto. Kada se dodaju i studenti koji rade uz studiranje, udio zaposlenih doseže 95 posto, što je, prema njegovim riječima, najveći udio zaposlenih među izbjeglicama u Evropskoj uniji.

„Oni pokrivaju manjkove na poljskom tržištu rada. Dio poljske privrede zavisi od ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Moramo to češće ponavljati: ako bi se svi Ukrajinci dogovorili da ne dođu na posao, poljska privreda bi stala“, kazao je Duszczyk televiziji Polsat.

Opozicija tvrdi da bi deportacija pomogla ukrajinskoj vojsci

Opozicija inicijativu pravda ne samo željom da u Poljskoj ne budu stranci koji ne rade ili rade „na crno“, već i tvrdnjom da bi deportacija predstavljala pomoć ukrajinskoj vojsci.

Poslanik stranke Pravo i pravda Andrzej Śliwka kazao je da bi, čak i kada bi bilo deportovano samo pet posto Ukrajinaca iz Poljske, ukrajinska vojska od njih mogla formirati najmanje jednu brigadu, ako ne i diviziju.

Duszczyk je odbacio taj argument.

„Tri hiljade je mala brigada. Podsjećam da je u Ukrajini mobilizirano 900.000 ljudi, znači to nije nikakva pomoć. Također, oni koji u Poljskoj ne rade uglavnom su ljudi koji brinu o djeci ili osobama s invaliditetom ili su ranjenici s fronta na rehabilitaciji“, rekao je.

U Poljskoj između 1,8 i 1,9 miliona Ukrajinaca

Posljednja provjera podataka o broju Ukrajinaca u Poljskoj, objavljena jučer, pokazala je da u toj zemlji trenutno živi i radi između 1,8 i 1,9 miliona Ukrajinaca.

Antinjemačka i antiukrajinska retorika posljednjih godina predstavlja uobičajeni adut poljskih nacionalista i konzervativaca bivšeg premijera Jarosława Kaczyńskog, kao i radikalnih nacionalista u kampanjama pred različite izbore.

Porast tenzija između Varšave i Kijeva posljednjih mjeseci prelio se i na ulice, posebno od kraja maja.

Poljska policija primila je u prvih šest mjeseci ove godine 180 prijava o verbalnim i fizičkim napadima na Ukrajince koji žive u Poljskoj, što je 30 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Novi izvještaj evropske analitičke grupe Res Futura za juli pokazao je da je svaki drugi komentar na društvenim mrežama o Ukrajincima negativan prema njima i Ukrajini.

„Tako loše kao u julu do sada nije bilo. Sada se već govori o nasilju. O Ukrajincima se govori u vezi s nasiljem, neredima i fizičkim nasiljem“, kazao je šef Res Future Michał Fedorowicz za poljski radio TOK FM.

Prema njegovim riječima, do prije nekoliko sedmica rasprave su se uglavnom vodile oko historijskih pitanja, dok sada društvene mreže doprinose širenju poruka koje mogu smanjiti podršku ukrajinskoj borbi.

Upozorenje zbog govora mržnje

Fedorowicz je kazao da ipak postoji razlog za nadu, jer raste i grupa ljudi koji brane Ukrajince i odbacuju govor mržnje.

Njihovi komentari činili su u junu svega 0,6 posto komentara o Ukrajincima na društvenim mrežama, dok je taj udio u julu, kada su se povećali incidenti i napadi na Ukrajince i na ulicama, porastao na pet posto.

„Nažalost, riječi ostavljaju posljedice. Na početku je riječ, a poslije postaje fizička. Političari zaista trebaju paziti da ne ponavljaju predrasude i ne koriste historiju samo zato što se bore za glasove nekih radikalnih birača. Jer se poslije nađu ljudi koji to ozbiljno shvate i posegnu za nasiljem. To znamo iz prošlosti“, upozorio je prošlog mjeseca vicepremijer i šef poljske diplomatije Radosław Sikorski.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.