Duraković: Politike u BiH usijane, ništa ne treba prepuštati slučaju

Odluke Narodne skupštine RS-a će, kao i uvijek, utjecati direktno na građane, a u ovom slučaju posebno na povratnike u područja poput Srebrenice. Tim povodom je za Dnevnik 3 govorio Ćamil Duraković, predsjednik Skupštine općine Srebrenica. 

O zahtjevu za njegovu smjenu kaže da, prije svega, treba razumjeti političke prilike u Republici Srpskoj.

"Od samog formiranja lokalne vlasti u Srebrenici, kada sam ja došao kao jedini prijedlog koalicije Moja adresa Srebrenica, odnosno bošnjačkih odbornika u Skupštini, već tada je počelo negodovanje načelnika Grujičića i uglavnom opozicionih stranaka u Skupštini općine Srebrenica da mene žele smijeniti odmah po mom imenovanju. Razlozi su kristalno jasni - iznošenje javnih stavova, ukazivanje na institucionalne represije, pa, evo, i negiranje genocida u proteklom periodu, i sve ono što sam ja kao javna ličnost na političkoj sceni BiH u proteklih 16 godina ukazivao i očito svaki Bošnjak koji ima svoje mišljenje i slobodu govora, a živi na prostoru entieta Republika Srpska, postaje prijetnja ovome sistemu, te se na bilo koji način takvi žele protjerati ili da se na njih vrši pritisak kako bi, prije ili kasnije, postali podobni ovome sistemu i bili po mjeri Milorada Dodika i srpskih stranaka. Naravno, nije to novitet, samo je sada momentum kada sam ja napisao krivičnu prijavu protiv novinara Branimira Đuričića koji je na svom Twitter nalogu odmah po stupanju na snagu Krivičnog zakona BiH provokativno htio da, prije svega, ponizi državu Bosnu i Hercegovinu i njene zakone, te negirao genocid. Ja sam iskoristio svoje građansko pravo. Činjenica da sam ja predsjednik Skupštine ne mijenja činjenicu da bih ja to uradio i kao građanin i ne mijenja činjenicu da svi Bošnjaci, posebno oni koji su preživjeli genocid u Srebrenici, misle isto kao Ćamil Duraković. Ja sam to samo formalno uradio. Ta smjena neće promijeniti mišljenje Ćamila Durakovića, niti bilo kojeg Bošnjaka na ovome prostoru. Ja ne znam šta oni time pokušavaju, osim oblikom političkog nasilja pokazati da Bošnjaci u ovom entitetu su ipak marginalna, a ne konstitutivna skupina građana, s obzirom na to da se ovaj entitet smatra ekskluzivitetom srpskog naroda, izuzimajući činjenicu da ovdje živi preko 100.000 Bošnjaka i nesrba, ali uglavnom kada dolaze poruke iz Banje Luke priča se  samo u ime srpskog naroda. Najlakše je svoju političku moć pokazati na nama koji smo se vratili na ovaj prostor i, naravno, sa svojom većinom, kao što su to danas uradili u Narodnoj skupštini RS-a i etnonacionalno donosivši dopune Krivičnog zakona kojima će protjerivati i ucjenjivati Bošnjake da budu ili podobni ovom sistemu ili da odu".

Ističe da ne zna koliko je moguće da oni van snage stave odluku visokog predstavnika.

"To je pucanj u prazno. Međutim, ovaj dio Krivičnog zakona koji se odnosi na navodno narušavanje digniteta, integriteta ili već kako oni to tamo nazivaju, je ustvari dodatna sistemska represija. Mi prolazimo zakonske torture godinama unazad. Ne bih želio da od sebe pravim neku žrtvu, moj posao je da štitim interese i prava Bošnjaka povratnika, ali i svih građana koji su ugroženi na ovom prostoru. Ali želim reći da sam ja od 2016. godine do danas dobio preko 50 poziva iz policije da dajem izjave na različite okolnosti. Dakle, svaki Bošnjak koji je, recimo, bio pripadnik Armije RBiH, a vratio se ovdje, nema ga koji nije bio pozvan na davanje nekakvih izjava, ali sve to u njihovom nastojanju da na nas vrše pritisak".

O najavi zabrane rada SIPA-e i Tužilaštva na prostoru RS-a Duraković kaže da je to državni udar.

"Samo ostaje da vidimo kada će ovaj njihov zakon i da li će stupiti na snagu, jer on mora proći određene procedure, od Vijeća naroda do vjerovatno ustavnih sudova i na kraju Ustavnog suda BiH, da se ocijeni njegova ustavnost. Međutim, kada bi stupio na snagu, to je direktan poziv MUP-u RS-a da uđe u sukob sa državnim policijskim agencijama i to je, po meni, ozbiljna stvar. Ovim zakonom se itekako daje prostora MUP-u RS-a da, posebno kada su u pitanju Bošnjaci i neistomišljenici sa režimom, budu progonjeni. Mislim da ostaje da se vidi kako će i međunarodna zajednica i OHR reagovati na sve to i da li će i dalje Bonskim ovlastima morati sprječavati te sunovrate političke koje Milorad Dodik sa svojim istomišljenicima radi".

Smatra da je politika u BiH usijana, ali da ne treba zanemariti činjenicu da su upravo politike '90-ih zavadile narode.

"Nisu narodi krenuli jedni na druge, nego su se politike sukobile i zato ne treba ništa prepuštati slučaju. Upravo politika koju zagovara Milorad Dodik i u kom pravcu hodi sve ovo je politika koja može na kraju eskalirati, a bojim se da će onda biti kasno".

Duraković navodi da je sve ovo svojevrsni test za državu.

"Vjerujem da će međunarodna zajednica, nakon što je Inzko donio ovu odluku, biti dosljedna u provođenju iste. To bi bio, ustvari, poraz i po državu i po međunarodnu zajednicu koja je konačno, nakon dugogodišnje uspavanosti, učinila nešto što bi moglo društvene procese da afirmira za budućnost. Mi kao građani ćemo koristiti zakonsku mogućnost da pravimo prijave protiv onih koji to čine. Koliko će Tužilaštvo, sudovi i istražni organi, odnosno policijske agencije raditi svoj posao, to nije do nas, ali će biti jasna poruka da li država Bosna i Hercegovina uistinu postoji na cijelom njenom teritoriju ili je ovaj dio države BiH do te mjere nezavisan da može da se ponaša kao država, a ne kao entitet. Ukoliko to bude tako, onda bismo zaista došli u ogromne probleme, a posebno probleme Bošnjaka i povratnika koji žive na prostoru ovog entiteta. Mislim da bi naša budućnost bila dovedena u pitanju jer mi ne bismo imali načina da se suprotstavljamo svemu tome".

federalna.ba