NSRS usvojio Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika

Na 20. posebnoj sjednici parlamenta entiteta Republika Srpska usvojene su dopune Krivičnog zakonika RS-a, kao i Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika Valentina Inzka, po hitnom postupku. Sjednica je bila zatvorena za javnost, a poslanici vladajuće koalicije i opozicije usaglasili su stavove o ovom pitanju.

Nametnute odluke visokog predstavnika ujedinile su žestoko suprotstavljene strane vlasti i opozicije u RS-u. Inzkov potez nametanja Zakona o zabrani negiranja genocida služi za podizanje tenzije, konflikata i sukoba u zemlji, i to je za RS neprihvatljivo, zajednički je stav političara u ovom entitetu. Poručili su da Inzkove odluke neće biti realizovane.

„Visoki predstavnik je prekršio međunarodno pravo. Možda smo pomalo dosadni oko svega toga, ali to moramo da pominjemo. Prekršio je Ustav, prekršio zakone u Bosni i Hercegovini, on nikada nije imao pravo da nameće zakone. Bonska ovlaštenja na koje se oni pozivaju - nisu nikada data ovlaštenja visokom predstavniku da nameće zakone, sve je to blefiranje, kako su i oni sami rekli“, kazao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD)

Isti stav imaju i opozicionari. Naglašavaju da je pred nama složen politički period, te da se odluke moraju donositi isključivo u parlamentu kroz konsenzus, a ne da ih neko nameće. U suprotnom, kažu, može doći do produbljivanja političke krize.

„Najvažnije je da je potvrđen onaj stav koji smo prije nekoliko dana kada smo kazali kroz zaključke političkih lidera da je neophodno prevazići postojeće stanje nametnutim zakonom i dok se to ne učini, da srpski predstavnici u institucijama Bosne i hercegovine neće učestvovati u donošenju odluka“, istakao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović naveo je kako je poslije toliko godina od Dejtonskog mirovnog je prestala potreba za djelovanjem visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i posebno za ponovnim posezanjem za Bonskim ovlaštenjima.

Narodna skupština nema zakonsku nadležnost po Ustavu da donosi ovakve odluke, poručila je Begija Smajić ispred Koalicije Zajedno za BiH.

Negiranje genocida je posljednja faza genocida i može da prethodi nekom novom genocidu, tvrdi ona: „Pozivam političke predstavnike srpskog naroda da skinu teret sa pleća svog naroda, koji nije dužan da nosi teret onih koji su činili ratne zločine“.

Usvojenim Prijedlogom zakona o dopuni krivičnog zakonika RS-a, svako onaj ko nazove građane ovog entiteta genocidnim, prijeti mu kazna zatvora od šest mjeseci do 15 godina. I ovaj prijedlog usvojen je jednoglasno.

federalna.ba