Doviđenja, Kolumbo: Vikinzi su prvi otkrili Sjevernu Ameriku

Mnogo prije nego što je Kolumbo prešao Atlantik, osam drvenih građevina prekrivenih busenom stajalo je na terasi iznad tresetišta i potoka na sjevernom dijelu kanadskog otoka Newfoundlanda, što je dokaz da su Vikinzi prvi stigli u Novi svijet.

No, kada su Vikinzi tačno krenuli da uspostave naselje L’Anse aux Meadows, bilo je nejasno – do sada.

Nova vrsta tehnike datiranja koja je kao referentnu tačku koristila davna solarnu oluju otkrila je da je naselje okupirano 1021. godine poslije Krista, tačno  471 godinu prije prvog Kolumbovog putovanja. Tehnika je korištena na tri komada posječenog stabla, a svi su pokazivali na istu godinu.

Vikinško putovanje predstavlja više prekretnica za čovječanstvo. Naselje nudi najranije poznate dokaze o prekookeanskom prelazu. Također označava mjesto na kojem je globus konačno bio okružen ljudima, koji su hiljadama godina ranije pješačili u Sjevernu Ameriku preko kopnenog mosta koji je nekada povezivao Sibir s Aljaskom.

"Trebalo bi pohvaliti ove sjeverne Europljane jer su prvo ljudsko društvo koje je prešlo Atlantik", rekao je geoznanstvenik Michael Dee sa Sveučilišta Groningen u Nizozemskoj, koji je vodio studiju objavljenu u srijedu u časopisu Nature.

Vikinzi su prošli Evropom, ponekad kolonizirajući, a nekad trgujući ili napadajući. Posjedovali su izvanredne vještine gradnje brodova i plovidbe te su osnovali naselja na Islandu i Grenlandu.

"Mislim da je pošteno opisati putovanje i kao otkriće i kao traženje novih izvora sirovina", rekao je Dee. “Mnogi arheolozi vjeruju da je glavni motiv u potrazi za tim novim teritorijima bio otkrivanje novih izvora drveta, posebno. Općenito se vjeruje da su otišli s Grenlanda, gdje je drvo pogodno za gradnju izuzetno rijetko.”

Vikinško doba tradicionalno se definira od 793 do 1066 godine, što predstavlja širok raspon vremena za transatlantski prelaz. Uobičajeno radiokarbonsko datiranje - određivanje starosti organskih materijala mjerenjem njihovog sadržaja u određenom radioaktivnom izotopu ugljika - pokazalo se previše nepreciznim da bi se datirala starost naselja L'Anse aux Meadows, koji je otkriven 1960., iako je postojalo opće uvjerenje da je to bio 11. vijek .

Nova metoda datiranja oslanja se na činjenicu da solarne oluje proizvode karakterističan radio -ugljikov signal u godovima drveta. Bilo je poznato da je došlo do značajne solarne oluje – izbijanja visokoenergetskih kozmičkih zraka sa Sunca – u 992. godini.

U sva tri ispitana komada drveta, s tri različita stabla, nastalo je 29 godova nakon onog koji je dokazivao solarnu oluju, što znači da je drvo posječeno 1021. godine, rekla je arheologinja sa Sveučilišta u Groningenu Margot Kuitems, prva autorica studije .

Drvo nisu sjekli lokalni autohtoni ljudi jer postoje dokazi o metalnim oštricama koje oni nisu posjedovali, rekao je Dee.

Trajanje okupacije ostaje nejasno, iako je možda trajalo desetljeće ili manje, a možda je u svakom trenutku bilo prisutno 100 nordijskih ljudi, rekao je Dee. Njihove su građevine nalikovale nordijskim na Grenlandu i Islandu.

Usmena predanja zvane islandske sage prikazuju prisutnost Vikinga u Americi. Vijekovima kasnije zapisani, oni opisuju vođu po imenu Leif Erikson i naselje zvano Vinland, kao i nasilne i mirne interakcije s lokalnim narodima, uključujući hvatanje porobljenih ljudi.

Godina 1021. otprilike odgovara sagama, rekao je Dee, dodajući: "Stoga se postavlja pitanje, koliko su ostale avanture saga istinite?"

federalna.ba/Reuters