Domaćin COP30: Bogate zemlje svijeta da se ugledaju na klimatska rješenja Kine

Bogate zemlje svijeta trebalo bi da se ugledaju na Kinu kada su u pitanju proizvodnja i korištenje opreme za čistu energiju, izjavio je André Corrêa do Lago, brazilski diplomata zadužen za klimatsku konferenciju COP30, koja je počela danas. "Smanjenje entuzijazma globalnog Sjevera pokazuje da se globalni Jug pomjera", rekao je on novinarima u Belemu, prenosi britanski list The Guardian.

On se osvrnuo na Kinu, najvećeg proizvođača efekta staklene bašte na svijetu, ali i najvećeg potrošača čiste energije i rekao da "Kina smišlja rješenja koja su (namijenjena) za sve (države). "Solarni paneli su jeftiniji, toliko su konkurentni da su sada svuda. Ako razmišljate o klimatskim promjenama, ovo je dobro", rekao je Lago. 

Na konferenciji COP30, koja će trajati naredne dvije sedmice, učestvuju ministri i visoki zvaničnici iz 194 zemlje svijeta, a oni bi trebalo da usavrše planove o ograničenju globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni utvrđenih Pariskim sporazumom, kako bi se postavio plan za postepeno ukidanje fosilnih goriva i osiguralo da siromašne zemlje dobiju potrebnu pomoć. 

Među prvim tačkama dnevnog reda su nacionalni planovi za smanjenje efekta staklene bašte, što bi trenutno dovelo do razornih 2,5 stepena zagrijavanja. 

Brazil je, kao domaćin samita, fokusiran na implementaciju postojećih obaveza, među kojima je i utrostručavanje obnovljivih izvora energije do 2030. godine i udvostručavanje energetske efikasnosti. Siromašnije zemlje traže garancije da će dobiti sredstva za zaštitu od posljedica klimatskih promjena, a na samitu će se razmatrati i plan za ukidanje fosilnih goriva širom svijeta. 

Konferencija je otvorena ogorčenim neslaganjima oko toga na šta bi zasjedanje trebalo da se fokusira, a šta ne treba da se nađe na dnevnom redu. 

Na COP26 u Glasgowu 2021. godine, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države (SAD), Evropska unija (EU) i druge članice postigle su globalnu obavezu o smanjenju emisije metana za 30 odsto do 2030. godine, a sporazum je potpisalo oko 159 zemalja.  Emisije metana kod nekih potpisnica su se od tada ipak povećale, prema podacima kompanije za satelitsku analizu "Kayrros".

Emisije šest najvećih potpisnica sporazuma – SAD, Australije, Kuvajta, Turkmenistana, Uzbekistana i Iraka – sada su 8,5 odsto iznad nivoa iz 2020. godine.

federalna.ba/Beta