Djeca rođena zbog rata trpe stigmu i diskriminaciju

Djeca rođena zbog rata trpe veliku stigmu i diskriminaciju, poručeno je s konferencije "Vidljivost djece rođene kao posljedica rata" koja je počela danas u Sarajevu, a povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Konferenciji koja traje do 26. novembra, prisustvovat će predstavnici civilnog sektora, predstavnici vlasti entitetskih i državnih struktura, ministarstava i institucije Ombudsmena u Bosni i Hercegovini.

Ima za cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama u BiH, te drugim akterima, osiguraju učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja žena preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata u bh. društvu i globalno.

Danas je poručeno da u cilju pravnog i društvenog prepoznavanja i uvažavanja djece rođene zbog rata, kroz aktivizam, javna zagovaranja, istraživanja, umrežavanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminacije ove društvene kategorije.

Najavljen je i rad internacionalne zagovaračke mreže putem koje će dijeliti iskustva i znanja za sve druge države koje se suočavaju sa pravnom i društvenom nevidljivošću djece rođene kao posljedica ratnog silovanja.

Nevidljiva djeca rata, zaboravljena djeca rata - tako nazivaju djecu koja su rođena tokom ratnih dešavanja '90-ih godina u Bosni i Hercegovini. Rat je uništio mnoge porodice. Ubijena su djeca, očevi, sinovi, kćerke, majke... Silovane su hiljade žena i djevojčica. Kao posljedica tih dešavanja danas su mnoga djeca bez roditelja, mnogi roditelji bez djece, ali i hiljade onih koja su se i rodili nakon što su njihove majke silovane tokom rata u BiH.

Ajna Jusić jedna je od te djece. Rođena je u septembru 1993. godine u sigurnoj kući "Medica" u Zenici. Rođena je kao žrtva silovanja njene majke tokom rata u BiH. Njena majka je tada imala 22 godine.

"Možemo iznijeti nekoliko činjenica. U Bosni i Hercegovini je, prema podacima, 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca preživjelo ratno silovanje. Prema podacima iz 2021. godine, u ovih 27 godina prepoznato je 2.787 silovatelja. Ovaj podatak je porazan jer naša država nije obezbijedila adekvatne mehanizme da se ti ljudi procesuiraju o čemu svjedoči i podatak da je tek 48 posto silovatelja presuđeno i trenutno izvršava bilo kakvu vrstu kazne", kazala je Jusić koja je danas predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata".

Podsjetila je da je kazna za silovanje, ratno silovanje u BiH od pet do deset godina.

" Ponovo naglašavamo da su to katastrofalne kazne. Moramo urediti pravosudni dio sistema da žena dobiju pravo na neku pravdu. Mislimo da je pravosnažna sudska presuda jedan vid mira koji mi možemo obezbijediti kao država", kazala je Jusić.

Govoreći o Udruženju "Zaboravljena djeca rata", istakla je da se oni još uvijek kreću oko istog broja članova - oko 50.

"Teško je nalaziti nove članove. Ponovo se svodimo na moju priču jer sam ja sama saznala istinu o meni. Većina majki još uvijek je obavijena lancem šutnje, još uvijek nisu spremne da djeci saopšte istinu", naglasila je Jusić.

Internacionalnu zagovaračku mrežu smatra izuzetno važnim korakom jer su kroz svoje aktivnosti uspjeli okupiti oko 35 djece rođenih kao posljedica ratnog silovanja u Ugandi.

"Osnovni cilj ove mreže je da zajedno sa djecom rođenom zbog rata i ženama koje su preživjele silovanje, zagovaramo politike koje omogućavaju prepoznatljivost i ravnopravnost djece rođene zbog rata. Puno ćemo se osvrtati na procese tranzicijske pravde jer je to nešto što se kontinuirano naglašava u BiH. Želimo da istaknemo da ne proces tranzicijske pravde, koji uključuju istinu, pomirenje i odgovornost ne može biti zatvoren i završen dok se adekvatno ne priznaju djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja. Mi smo direktan produkt rata. Mi smo nažalost posljedica tog rata", poručila je Jusić.

Kako je kazala, ukoliko Bosna i Hercegovina do kraja ove godine pravno prepozna djecu rođenu kao posljedica ratnog silovanja, to će ovu državu učiniti prvom u svijetu.

"Glavni problemi djece rođene zbog rata činjenica da ne mogu uspostaviti jedinstven registar podataka, koliko nas ima. Djeca rođena zbog rata trpe veliku stigmu i diskriminaciju", pojasnila je Jusić.

Mirna Omerčaušević, programska menadžerica Udruženja "Zaboravljena djeca rata", kazala je da konferencija, koja je počela danas u Sarajevu, ima za cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama u BiH i drugim akterima, osigura učešće preživjelih žena i djece rođenih zbog rata, u procesima izgradnje politika, procesa i strategija koje direktno utiču na njihov status.

Kako je kazala, a sve s ciljem poboljšanja položaja preživjelih žena i jednakosti djece rođenih zbog rata kako u BiH tako i globalno.

"U cilju pravnog i društvenog prepoznavanja i uvažavanja djece rođene zbog rata kroz aktivizam, javna zagovaranja, umrežavanja, istraživanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminaciji ove društvene kategorije. Želimo solidarno i inkluzivno društvo bez nasilja, u kojem se poštuje vladavina prava", poručila je Omerčaušević.

Kako je kazala, konferencija će trajati od 24. do 26. novembra, a prvog dana će učesnici imati priliku da posjete izložbu "Breaking Free", ali i da poslušaju panel diskusiju pod nazivom "Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata".

"Na konferenciji će se posebno tematizirati uticaj koji nasilje ostavlja na žene, djecu i društvo u cjelini, problem neprijavljivanja nasilja kao i važnost podataka za donošenje akcionih planova od strane države za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja", pojasnila je Omerčaušević.

Istakla je da će se tokom programa konferencije govoriti o ključnim prioritetima i potrebama djece rođene kao posljedica ratnog silovanja.

"Istaknut će se izazovi s kojima se svakodnevno susreću i oblici podrške koji su im potrebni. Svakako, gledajući iz ugla djece rođene od seksualnog nasilja, izmjene pravne i administrativne prakse obavezna su tema konferencije", izjavila je Omerčaušević.

Prema njenim riječima, kako bi konferencija bila potpuna, te u skladu sa važnim procesima tranzicijske pravde, obavezno će se baviti i pitanjem uloge mladih u borbi protiv stigme seksualnog nasilja.

Omerčaušević je kazala da je umjetnost u ulozi suočavanja s prošlošću od velike važnosti i zbog toga je umjetnost još jedan tematski fokus konferencije.

Najavila je predavanje na temu spomenika "Što te nema", koji je posvećen žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine.

Osnivačica projekta, umjetnica Aida Šehović u saradnji sa bosanskohercegovačkom dijasporom, predstavlja ovaj spomenik na gradskim trgovima svijeta sa ciljem zajedničkog stvaranja mjesta sjećanja.

federalna.ba/AA