Deminiranje u TK-u: Posjetili smo lokalitet Goduš-Rastošnica u Sapni
Prema izvještaju Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, u januaru 2023. godine veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosila je 869,64 kilometra kvadratnih ili 1,69 % u odnosu na ukupnu površinu BiH. Od posljedice minskih nesreća, od rata pa do kraja 2022. godine, u Bosni i Hercegovini poginule su 623 osobe, među kojima su i 53 deminera. Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, općine Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak i dalje su najzagađenije kada je riječ minama. Ekipa Federalne televizije posjetila je općinu Sapna, odnosno lokalitet Goduš-Rastošnica, na kojem se trenutno izvode aktivnosti oslobađanja od mina.
Žute trake, table koje upozoravaju na mine, kočevi označeni razlitičitim bojama. Sve to pokazuje da je riječ o opasnom lokalitetu na kojem se nalaze mine. Lokaciju u općini Sapna, koju je naša ekipa posjetila, godinama već, iako je minirana, koriste lovci, ali i sakupljači gljiva.
Nevres Lonić, rukovodilac projekta deminiranja NPA BiH, pojašnjava kako su na području Sapne još od 6. marta rade na minsko sumnjivoj površini Kikovi-Zavid.
“Svaku minu koju mi uklonimo - smatramo da smo spasili nečiji život”, kaže Zijad Ibrić, operativni oficir NPA.
Do sada su na ovom području pronađene 174 mine. Pretpostavka je da bi se, po planu, projekat deminiranja ovog prostora trebao završiti do devetog mjeseca 2024. godine.
Posljednje snimanje terena iz 2022. godine za područje Tuzlanskog kantona pokazuje da još više od 70 miliona kvadratnih metara, ili 2,8%, nije sigurno za korištenje, te da se vodi kao sumnjiva površina na zaostale mine, minskoeksplozivna i neeksplodirana ubojita sredstva.
No, nadležnima dodatnu brigu stvara i mogućnost povlačenja stranih donatora i organizacija koje se bave deminiranjem, zbog odlaska u druge zemlje, ali i nemaran odnos pojedinaca koji skidaju znakove koji upozoravaju na mine.
“Mi stalno apelujemo kao Kantonalna uprava civilne zaštite prema organima vlasti u BiH da moramo početi odvajati svoja sredstva. Mi imamo svoje snage koje vrše deminiranje, ali to nije dovoljno”, kaže Zoran Jovanović, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite TK-a.
Vedran Petrović, inspektor Regionalnog ureda BH MAC-a Tuzla, napominje kako je ovaj proces dugotrajan i skup: “U zadnje vrijeme Tuzla prilično dobro radi što se tiče deminiranja, bilježimo najbolje rezultate. Od kako je deminiranje ovdje, za jednu godinu uspjeli smo skoro 4 miliona kvadratnih metara riješiti”.
Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Tuzlanskom kantonu bilo je više od 200 minskih nesreća, u kojima su poginule 123 osobe. Trenutno se deminiranje izvodi na lokalitetu Goduš-Rastošnica na području Tuzlanskog kantona, kao i na lokalitetu Lopara na području RS-a.
federalna.ba