Ćudić za FR: Opasno je što su parametri igre već zacrtani

Razgovarala Gordana Frimel

Dopredsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, zastupnica u parlamentu Federacije BiH.

Američki specijalni izaslanik za izbornu reformu Matthew Palmer ponovo je u Bosni i Hercegovini. Opet uz pojačanje Europske unije -stigla je i Angelina Eichhorst. Iako dolaze u jeku najdublje političke krize i blokada državne vlasti, ove teme su ovaj put u sjeni. Kako sada stvari stoje, nešto se promijenilo u planovima Amerike. Prioritet je reforma Izbornog zakona i brisanje etničke odrednice u izborima za članove Predsjedništva BiH kao i za članove Doma naroda. Prilikom ovog posjeta Matthew Palmer odlučio je razdvojiti te dvije stvari i staviti prioritet na Predsjedništvo BiH.

Da li je to uopće moguće, pitamo dopredsjednicu Naše stranke Sabinu Ćudić , zastupnicu u Parlamentu Federacije BiH.

Pazite, gospodin Palmer ima jasan mandat da se isključivo bavi pitanjem reforme izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini i čini mi se da, u nedostatku ozbiljnije ambicije međunarodne zajednice na Balkanu, bira liniju najmanjeg otpora. Linija najmanjeg otpora na Balkanu je tradicionalno problematična, blago rečeno. I mislim da biranje partnera vođa etnonacionalnih stranaka, a ne institucionalno djelovanje, jako je opasna igra u Bosni i Hercegovini. Evo, gospodin Palmer se upravo sastao s gospodinom Izetbegovićem koji je predsjednik stranke i član Doma naroda, ali ne u kapacitetu, recimo, članova Predsjedništva BiH, jer u tom slučaju bi se morao sastati s gospodinom Džaferovićem. Za večeras je planirana večera s gospodinom Čovićem i gospodinom Dodikom. Dakle, s etnonacionalnim liderima u jednom danu, kako bi zagovarao najbezbolnije rješenje sa kojim može postići svoj i mandatski i karijerni cilj. Ono što je opasno u vezi s tom situacijom jeste da su na neki način već parametri te igre zacrtani i da se, prema mišljenju Palmera, oni nalaze između Dodikovih i Čovićevi zahtjeva. I ono što posebno zabrinjava jeste da se nije oglasio o dokumentu koji nije procurio, koji jasno izlistava njegove ciljeve ove posjete i postignuća prethodnih posjeta, gdje se jasno vidi da su mu primarni sagovornici etnonacionalisti.

Pojedini mediji u BiH su uoči dolaska Matthewa Palmera objavili da se pojavio dokument u formi non-papera koji otkriva na koji način bi trebala teći izborna reforma u BiH iz ugla međunarodne zajednice. U dokumentu se navodi kako pregovore treba fokusirati samo na stvari oko kojih je potrebno postići konsenzus, te da je neophodno provesti presude Europskog suda za ljudska prava. Zanimljivo je da se u dokumentu navodi da ove presude ne ugrožavaju princip konstitutivnosti. Nadalje se navodi, jedan od ciljeva je privoljeti SDP, SBB, NiP i NS da pregovaraju na osnovu uvjetnih modela. Navodi se da je cilj povećanje izbornog integriteta, a ne skok u građansku državu, koji je okarakteriziran kao nerealan. Da li je to politička trgovina i u kojem smjeru ide?

Teško je govoriti šta su lični motivi i ne bih se time nikada bavila. Ali, recimo, indikativno je odsustvo susreta sa OHR-om gospodina Palmera i također je indikativan izostanak oštrije reakcije spram prijetnji gospodina Dodika. Naime, nazivati ovo što radi gospodin Dodik predizbornom retorikom ili jednostavno retorikom, kako je rekao gospodin Palmer, sasvim je sigurno umanjivanje ozbiljnosti situacije i mislim kada Amerika bira za sagovornike negatore genocida i koje otvoreno rade protiv države BiH, da to nije dobra poruka kako za BiH tako ni za region. U tom smislu ne oglašavanje o ovom dokumentu, može značiti potvrdu o autentičnosti ovog dokumenta i iz kojeg se, ponavljam, vidi da ustvari gospodin Palmer planira vršitu najveći pritisak na opoziciju, a za svoje sugovornike bira etnonacionaliste. Sama činjenica da ga je srdačno danas pohvalio gospodin Čović i rekao da je to veliki prijatelj BiH, ostavlja prostor za sumnju u namjere gospodina Palmera. I mislim da je jako važno u konačnici izvijestiti američku administraciju o njenom djelovanju u BiH. Jedna od tih prilika je specijalno saslušanje u Kongresu koje ćemo budno pratiti. Ali iskreno se nadam da ćemo imati snage da pružimo otpor destruktivnim politikama po BiH. Ja ću samo napomenuti da su za sada u Parlamentarnoj skupštini BiH najdalje otišli prijedlozi Ustavne reforme Naše stranke, koje je usvojila Ustavnopravna komisija i principi sa kojima se sada mešetari u javnosti od drugih stranaka, kao nešto na šta bi eventualno pristali, a što je inicijalno gosp. Palmer odbio kao nerealno i nemoguće. Sama činjenica da nije za ozbiljno uzeo prijedlog, koji ustvari najdosljednije implementira presude Evropskog suda za ljudska prava, ne govori pozitivno o neutralnosti njegove pozicije  u BiH.

Prijepore o Palmerovoj ulozi dodatno je potaknula i Vaša objava na Facebook profilu, gdje ste ustvrdili kako je 2019. Matthew Palmer stajao iza dogovora o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, kojeg sada zbog toga smatrate nepodobnim za posredničku misiju u BiH. Vaš komentar?

Pazite, tada je gosp. Palmer, također, bio u poziciji izaslanika za Balkan i u fokusu dešavanja su bili pregovori između Kosova i Srbije kada se špekuliralo o postojanju dogovora, mogućnosti razmjene teritorije što u razgovoru koje sam neformalno imala u Washingtonu sa gosp. Palmerom, sasvim sigurno nije bio protiv nečeg takvog i u suradnji s tadašnjom kosovskom vlašću. Tako da je taj plan zaustavljen, kako u Washingtonu, tako i u Bruxellesu od kosovske opozicije, koja je uložila ogromne napore da se na kraju Njemačka sama oglasi protiv takve ideje i Evropska unija strogo bude protiv takvog rješenja koje je začeto u tadašnjoj Trumpovoj administraciji, zajedno s tadašnjom vlasti na Kosovu. Drugim riječima, to sam spomenula zato što povlačim paralele, zato što mislim da trebamo naučiti iz iskustva da je moguće zaustaviti destruktivne politike po Bosni i Hercegovini, pametnim, međunarodnim i diplomatskim djelovanjem, koje BiH, nažalost, ne vrši. Uz svo dužno poštovanje ministrici vanjskih poslova gosp Turković, ne vidim da se oglašava o ovom pitanju, ne vidim da odlazi u Bruxelles u vezi s ovim pitanjem, ne vidim da lobira, ne vidim da odlazi u Washington... posjete zemljama koje je obavila u proteklih godinu dana su zemlje koje se ne pitaju o ustavnoj reformi BiH -  Jednostavno Katar nije ta zemlja koja sjedi za stolom kada se te odluke donose. I htjela sam na neki način animirati bh. diplomatiju, da obavlja svoj posao a ne da inertno i pasivno promatra, šta će se BiH servirati iz Beograda, Zagreba, Washingtona, Bruxellesa ili eventualno Moskve.