Ćudić: Ana je možda mogla prošle godine; nema razgovora s političkim penzionerima

Gošća Dnevnika D je Sabina Ćudić, nova predsjednica Naše stranke. U razgovoru komentariše svoje prve utiske nakon izbora, planove za jačanje kapaciteta stranke i uključivanje mladih ljudi, te stavove o saradnji sa drugim političkim subjektima u Bosni i Hercegovini.

Koliko će se Naša stranka promijeniti s liderstvom Sabine Ćudić?

Želim vjerovati da svi koji preuzmu rukovodstvo neke stranke daju svoj pečat procesima. To ne znači da će stranka mijenjati svoj pravac, duh i fantastične ljude koje imamo, ali želim dati vlastiti pečat i energiju, donijeti svoja rješenja i preuzeti odgovornost. Ta odgovornost prije svega podrazumijeva da ja preuzmem odgovornost za sve, a da istovremeno podržim da kolege preuzmu odgovornost za ono što dobro rade. Radujem se tome, i iako postoji određena količina strepnje, osjećam i energiju, polet i želju da uspijemo.

Ideoloških promjena neće biti, kao ni kadrovskih. Naša je namjera ojačavati ljude, a ne mijenjati ih. Želim ojačati kapacitete stranke, ne samo centrale, nego i na terenu širom BiH. Poslala sam široki poziv za saradnju; mladi ljudi s fantastičnim biografijama, ne samo iz BiH nego i iz svijeta, javili su se i stavili svoje kapacitete na raspolaganje. Prva sjednica predsjedništva održat će se u utorak, i tada će biti nekoliko zanimljivih imenovanja, kako za rad s domaćim institucijama i na terenu, tako i međunarodno.

Otvorili ste stranku za saradnju. Hoće li to u budućnosti značiti povlačenje vodstva prema nacionalnim strankama ili ne? Postoji li razlog za saradnju, posebno kad se spominju liberalne i građanske stranke u BiH?

BiH je bazirana na konceptu saradnje. To nije samo dejtonska BiH. Kao politolog dobro poznajem historiju naše zemlje, koja podrazumijeva određene rotacije unutar predsjedništva. Mi smo zemlja konsenzusa. Nijaz Duraković je govorio da je BiH zemlja Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali i svih Bosanaca i Hercegovaca koji se ne izjašnjavaju na taj način. Što se tiče koalicija, do sada smo potpisivali sporazume koji nisu uvijek bili implementirani kako smo očekivali. Mnoga obećanja ostala su neispunjena. Sada istražujem mogućnost da, prije potpisivanja koalicije, testiramo obaveze kroz zakonodavna tijela. Primjerice, izbori su iduće godine u oktobru, i moguće je testirati predviđene koalicije kroz zakone i odluke koje demonstriraju iskrenu opredijeljenost. Do sada to nije bio slučaj. Naš uvjet za ulazak u koaliciju bio je evropski put, ali ostaje pitanje jesu li svi partneri jednako opredijeljeni. U budućnosti bih insistirala na ovom testu prije formiranja izvršne vlasti.

Kada govorimo o toj vrsti testa, odnosi li se to samo na državnu koaliciju vlasti ili i na trojku?

Trojka ima dužu tradiciju saradnje. Imali smo ulogu lidera okupljanja i kompromisa, posebno u kantonu Sarajevo. Na višim nivoima historija saradnje je složenija, ali ne odbacujem mogućnost saradnje s onima koji su spremni ispuniti dogovorene obaveze. Saradnja s trojkom ipak je uspješnija.

Vaša glavna poruka nakon izbora bila je: tražit ću čestitost, hrabrost i tvrdoglavi otpor primitivizmu. Na koju vrstu primitivizma ste mislili – politički, ljudski, odgojni, obrazovni, društveni?

Važno je da je ta poruka pokrenula reakcije i diskusiju. Govorila sam o svim pojavama koje smatram duboko primitivnim: dugotrajno prepucavanje u parlamentima, relativizacija i negiranje zločina, uništavanje prirode, politička manipulacija traumom, korupcija i zloupotreba položaja. Nacionalizam nije jedina boljka BiH; mnogi se busaju patriotizmom, ali su spremni uništiti rijeku ili raditi ilegalno. Pozvala sam kolege i stranke da se bore protiv svih oblika primitivizma i pruže snažan politički, društveni i kulturološki otpor.

Šta je s imenovanjem glavnog pregovarača za EU - nakon 19 mjeseci čekanja? Postoji li kompromis? Ko je u pravu?

Niko nije 100% u pravu. Institut glavnog pregovarača nije postojao kada su pisani ustavi i zakoni. U regionu vlade uglavnom imenuju pregovarače, primjerice Hrvatska, Slovenija, Crna Gora. Srbija je imenovala ministra ili ministricu za evropske integracije za glavnog pregovarača.

U Bosni i Hercegovini Predsjedništvo je nadležno za vanjske poslove, ali implementacija odluka pregovarača prvenstveno je zadatak Vijeća ministara. Da li bi se taj ured tada osnivao u Predsjedništvu? Ukoliko bi se to donosilo u ovom sazivu Predsjedništva, postoji mogućnost blokade. Članica Željka Cvijanović može povući pitanje na osnovu vitalnog nacionalnog interesa i odnijeti ga u Banja Luku. U tom takmičenju BiH gubi. Ja sam, kao što ste i rekli, nova predsjednica Naše stranke, spremna staviti svoj ego po strani, iako podržavam prijedlog da to dođe iz Predstavničkog doma, po modelu po kom smo birali Vijeće ministara. Sama Borjana Krišto kao predsjedavajuća je birana od strane isključivo Predstavničkog doma, ne i Doma naroda, i po toj logici bismo mogli birati mi. Imam nekoliko kompromisnih rješenja.

Mislim da se moramo izvući iz kruga optužbi i ići ka rješenju koje će nam donijeti da budemo konstruktivni. Ja pozivam predsjedavajuću Borjanu Krišto da nam već u ponedeljak ujutro, najkasnije, dostavi nacrt odluke, ne o pregovaraču, već o administrativnom uspostavljanju. Prema našem prijedlogu Parlament je svakako nalagao Vijeću ministara i predsjedavajućoj da uputi nacrt odluke o osnivanju Ureda pregovarača. Onda treba da razgovaramo da li taj ured ima jednu osobu, tri, da li je rotacija, da li je jedan ključni sa dva zamjenika. O tome trebamo razgovarati. Trebamo mi unutar koalicije, ali naravno i s predsjednicima Klubova iz Parlamenta kako bismo došli do modela koji svi možemo podržati. Zašto je ovo važno? Poručujem i samom predsjedniku DF-a, gospodinu Željku Komšiću, ali naravno i liderstvu SDA, da imaju sve mehanizme kroz Predstavnički dom.

Imate jednog predsjednika stranke u Predsjedništvu, ali imate tri zastupnika DF-a u Parlamentu, imate zastupnike iz SDA. Imate osiguranu participaciju opozicije. Što nam otvara i vrata za opoziciju iz Republike Srpske, jer to je zapravo daleko najdemokratskiji put. Prepustili bi administrativnu stranu osnivanja, Predstavnički dom može imenovati i treba da imenuje osobu, a s druge strane, dok pregovaramo o tom imenu, jer ja ne želim nametati to ime, možemo iskoristiti institut VDA jer imamo dovoljno pozicija. Imate Direkciju za evropsku integraciju, imate izvanrednu osobu na čelu, Elviru Habotu, direktoricu, imate Direkcije za evropsku planiranje i tako dalje, dajte da otkočimo proces. Ponavljam, pružam ruku svima, pozivam i opoziciju da učestvuje. Ukoliko gospodin Željko Komšić ima fantastično ime, jer trebamo govoriti o imenima, a ne procesu, neka ga predloži i mi ćemo ga sasvim sigurno razmatrati.

Kada smo kod imena, čini mi se da je taj sastanak bio još i prošle godine kada se koalicija na državnoj razini sastala i kada su ispregovarali, odnosno sami rekli da su dogovorili da to bude Srbin, odnosno osoba iz reda srpskog naroda. Da li je Naša stranka, pod vašim vodstvom, promijenila taj stav? Je li i dalje to vrijedi?

Mislim da je stvar političkog bontona u BiH, ne ove koalicije, to su ispoštovale sve prethodne koalicije u BiH. Dat ću vam ovaj primjer. Predsjedavajući Vijeća ministara, ne stoji i u Ustavu da treba jednom biti Srbin, jednom Hrvat, jednom Bošnjak. To nema ustavno utemeljenje. Ali je uvijek tako. Jer je to bila stvar određenog političkog bontona i koalicionih pregovora da imate i tu sliku Bosne i Hercegovine. Ja kao neko ko se izjašnjava kao Bosanka i Hercegovka, meni taj sistem sasvim sigurno ne koristi, ali prepoznajem da je važno da imamo i tu vrstu zastupljenosti. Nadam se da ćemo jednog dana uključiti i sve Bosance i Hercegovce. Tako da tim modelom se tada razmišljalo ne osobi iz SNSD-a.

Mi smo razgovarali o osobi iz SNSD-a, ne stranačkoj osobi. Već smo govorili, ako imamo predsjedavajuću koja je iz reda hrvatskog naroda, ako imamo Ministra vanjskih poslova koja je iz reda bošnjačkog naroda, da možemo razgovarati o osobi iz Republike Srpske ili iz reda srpskog naroda. Ne govorimo ovdje o stranačkoj podjeli. Govorimo o jednom mehanizmu koji već egzistira, odnosno principu, ne mehanizmu koji postoji u BiH. Tako da nismo se udaljili od toga. To ne znači da to mora biti osoba iz reda srpskog naroda. Podržavamo ideju, ali  ako sad otvorimo te pregovore, ako je to tročlano, onda to pitanje postaje bespredmetno. Postoje modeli, gdje ima volje, ima i načina i možemo iznaći rješenje u kom će svi biti zadovoljni.

Za sada neslužbeno je, gospođa Krišto nije izašla službeno sa imenom. Špekulira se da je to gospođa Ana Trišić-Babić. Je li to za Vas prihvatljivo ime osoba ili ne?

Diskvalifikuju se imena načinom na koji se plasiraju. I to je problem. Veliki dio ovog problema je nastao upravo zbog načina na koji se plasirao to i na preskonferenciji koja je, kada govorimo već o političkom primitivizmu, zaista mislim da je bila oblik političkog primitivizma. Gospođa Krišto je na čelu izvršne vlasti. Ja vas pozivam da obnašate dužnost izvršne vlasti. Izvršna vlast je mogla, ništa nije spriječilo izvršnu vlast. Prije godinu dana znamo ko je blokirao. Nije blokirala Naša stranka, nije blokirala Trojka.  Blokirao je SNSD, mogli smo prošle godine u ovo vrijeme imati pregovarača. I to je možda mogla biti gospođa Trišić-Babić. Preko godinu dana blokiranja i onda pregovarate opoziciju sa presuđenim, političkim penzionerima. I obraćate nam se preko preskonferencije. To nije način izgradnje konsenzusa. Nadam se da sam bila jasna večeras da vjerujem u kompromis konsenzus, ali ne onaj kakav nam se najavljuje putem TV ekrana, sa preskonferencija, sa ljudima koji ne smiju učestovati u tom procesu. Tako da vratimo se na suštinu, a ne na političko podkusirivanje. Meni nije bitno čija će biti zadnja, već čija će biti najpametnija.

Spomenuli ste gospodina Milorada Dodika, rekli ste u političku penziju, ispravite me ako sam Vas pogrešno citirala. Dodiku se polako izmiče formalna vlast i utjecaj. Gubi li on i onu neformalnu? Ili će još dalje, još dugo biti neko ko će upravljati političkim procesima u BiH?

Mislim da je, i odgovorno tvrdim, Milorad Dodik politički poražen, ali njegova politika nije. Politika Milorada Dodika je živa i ona živi kroz stranku, pa ja bih rekla sve od obrazovnog sistema koji veliča zločince, pa sve do vrha stranke što je donedavno bio on. Ali šta je rezultat rada i šta će biti historijska ostavština Milorada Dodika, između ostalog i pravni vakum kom se u ovom momentu nalazi Republika Srpska. Ja ne govorim ovo slavodobitno, govorim objektivno. Republika Srpska nikada nije bila u gorem, težem položaju. U pravnom je vakumu. Nemam druge riječi nego cirkus koji se dešava sa VD-om predsjednika Republike Srpske, davanje pečeta, povlačenje pečeta, potpisivanje dokumenta. Sada je to Željka Cvijanović. Pogledajte u koju ste poziciju doveli Republiku Srpsku. Da imate člana predsjedništva BiH koji će biti i v. d. predsjednika ili se pokušava biti v. d. predsjednika Republike Srpske.

 Je li to uopšte pravno, ustavno, moguće?

To je takva pravna akrobatika u koju se zapleli da ni sami oni ne znaju gdje idu, gdje su krenuli, sa kojim ciljem. I to jeste odraz. Sviđalo se to njima ili ne, mojim kolegama u Parlamentu. To jeste odraz jedne jako teške, rekla bih, očajne političke situacije. Ponavljam, ne govorim ovo kako bi to slavila. To je zabrinjavajuće jer smo mi sistem spojenih posuda. Kada to ne je ekonomija Republike Srpske, tone i ekonomija Bosne i Hercegovine. Kada je Republika Srpska u pravnom vakumu, imamo im i probleme. Ja želim da se to pitanje riješi i ono se neće riješiti očajničkim pokušajima. 

Zna li opozicija u RS-u kuda ide? Vjerujete li u ličnost političara Draška Stanivukovića, da može totalno promijeniti percepciju i politiku u RS-u i biti sve ono što Dodik nije?

Ne mislim da može biti totalni otklon od politike. Svi smo mi proizvod i vremena i prostora i na isti taj način je i osoba o kojoj govorimo proizvod vremena i prostora u kom živimo. I u tom smislu ne vidim taj radikalni otklon o kojem vi govorite. Ali može biti pragmatični zaokret. Treba biti pažljiv s očekivanjima. Čini mi se da mi u BiH često razmišljamo po sistemu nula i jedinica ili sve ili ništa, ruleta. Zapravo, istina je daleko komplikovanija. Nama u ovom momentu nećemo dobiti ono što priželjkujemo iz RS-a. Neću doživjeti, vjerojatno u svom životu, da od svojih kolega, koje čak nazivam i prijateljima, neke u parlamentu i koje znam dugo iz rada i privatnog života iz RS-a, nisam doživjela nikada da mi kažu ono što mi je itekako potrebno da čujem kao dijete koje je provelo opsadu Sarajeva u Sarajevu. Ali sam dovoljno orijentisana ka budućnosti i ka progresu zemlje da ću tražiti da nađem zajednički sadržilac. I vjerujem da ga mogu naći sa ljudima iz Banje Luke. U ovom slučaju je to Evropska unija. I u ovom slučaju je paradoks da sve stranke u BiH se deklarativno zalažu na Evropsku uniju, ali se onda svađamo ko će imenovati. Mi ne raspravljamo o imenu i kvalifikacijama, već ko će dati ime. Dakle, mi bismo trebali da imamo 50 vrhunskih CV-jeva na stolu i da se raspravljamo čija je biografija fantastična, ko će Bosnu i Hercegovinu u Briselu adekvatno predstavljati.

Ursula von der Leyen kazala je da smo na pragu Evropske unije. Kako ste Vi shvatili ovu poruku, optimistično ili pesimistično?

Ja sam radikalni optimist. Mislim da treba zakonom zabraniti bavljenje politikom pesimistima, jer sam jako dobro plaćena da budem optimist. Ali ako bismo tako razmišljali, šta treba da misle ljudi u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji. Albanija i Crna Gora će najvjerovatnije ući u EU u narednih pet godina. I njima je neko govorio nikada nećete ući. I njima je neko govorio možete biti vječno na pragu. Ali su obavili svoju zadaću i sada su tu. Ne samo da su obavili zadaću, nego koriste ovaj geopolitički moment koji i kada ne ispunite sve kriterije, Evropi je važno da osigura svoje granice, da osigura i ekonomski rast. I mi tu trebamo tražiti presjek skupa između interesa Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Ne slijepo slijediti, već tražiti svoj put. Pozivam kolege da u narednih šest mjeseci stavimo ego sa strane, imamo izbore, imamo sasvim dovoljno vremena da se svađamo iduće godine, da se raspravljamo, da upiremo prstom. Brutalna i totalna blokada u BiH je, nažalost, uvijek opcija. I živjeli smo je. Imali smo nezasjedanje parlamenta godinama, imali smo neformiranje vlasti godinama. Kako bi bilo da jednom za promjenu probamo nešto drugačije? Evo, narednih šest mjeseci, mislim da vrijedi pokušati.

U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strazburu insistirali ste na monitoringu i hitnom izvještaju o stanju u Srbiji. Zašto to smatrate toliko važnim?

Potpredsjednica sam evropskih liberala u Vijeću Evrope. I jedina sam iz Bosne i Hercegovine u monitoring komitetu Vijeća Evrope. Moj posao je da zahtijevam taj izvještaj. Mnogi su to tumačili politički i kao neki udar na Srbiju. Vrlo je važno pitanje zašto ga dosad nije bilo. 13. godina - najduža u postojanju monitoring procesa.

federalna.ba