Crno more uništavaju izlov, prljave rijeke, klimatske promjene...
Život u Crnom moru sve je siromašniji zbog njegove poluzatvorenosti koja dovodi do slabijeg protoka kiseonika i drugih tvari, a situaciju dodatno pogoršavaju pretjerani izlov, prljave rijeke, izgrađene brane, invanzivne vrste i promjena klime, upozoreno je ove nedjelje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, od svih svjetskih mora riblji fond u najgorem je stanju na Mediteranu i Crnom moru, koje se graniči sa šest zemalja, ali se njegov vodni sliv prostire na čak 23 države, a najveći uticaj imaju rijeke Dunav i Dnjepar, piše danas Hina.
"Crno more je blizu takozvane crvene linije iza koje bi proces propadanja ekosustava mogao postati nepovratan", upozorila je dr Radoslava Bekova s Instituta za okeanologiju Bugarske akademije nauka u studiji "Bugarsko ribarstvo i akvakulture u Crnom moru", te dodala kako na bioraznolikost najveći uticaj ima industrijski ribolov.
Zalihe ribe se ubrzano smanjuju, a izumiranje pojedinih vrsta doseglo je kritičan nivo. Najugroženije su skuša, jesetra i haringa, a izrazito je ugrožen obični delfin, navodi se u studiji koju je u saradnji s bugarskom akademijom objavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
Crno more ugrožavaju i klimatske promjene, zagađenje i sve lošije stanje obale. Prema nedavnim istraživanjima najvidljiviji zagađivač je plastika koja čini 85 posto smeća, a promjena klime utiče na više temperature mora.
Bugarski europoslanik Ivo Hristov iz redova socijaldemokrata upozorio je u Evropskom parlamentu prošle nedjelje da su u opasnosti sve vrste osim papaline. Evroparlamentarci su u srijedu na plenarnoj sjednici usvojili njegov izvještaj "o izazovima i mogućnostima za crnomorski ribarstveni sektor", u kojem poziva na preduzimanje hitnih mjera.
Sve su veća područja s izrazito niskom zasićenošću kiseonikom (poznata kao mrtve zone) gdje život ribljeg fonda nije moguć. Gotovo 90 posto vode toliko je siromašno kiseonikom da je nastanjiv samo površinski sloj.
Prirodnu ravnotežu narušavaju različiti antropogeni faktori, poput industrijske proizvodnje i poljoprivrede, a zbog intenzivne gradnje brana i sastava navodnjavanja proteklih desetljeća smanjen je dotok slatke vode i kiseonika.
Gradnja brana, osim toga, sprečava migraciju pa je ribama onemogućeno da dođu do svojih tradicionalnih područja mrešćenja, pa Hristov u izvještaju poziva na stvaranje koridora.
Zbog degradacije staništa, poremećaja migracijskih koridora, prekomjernog iskorišćavanja radi kavijara i mesa te zbog zagađenja, jesetra je u Dunavu i Crnom moru na rubu izumiranja pa je hitno potrebno uspostaviti područja u kojima se može oporaviti, upozorava se u izvještaju bugarskog zastupnika.
Ribolov jesetre u Bugarskoj i Rumuniji trenutno je zabranjen.
federalna.ba/Beta