Crna Gora sutra glasa o smjeni Mandića, neizvjesni kvorum i ishod

Crnogorski parlament trebao bi sutra glasati o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog upućivanja saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali je uoči vanredne sjednice neizvjesno hoće li biti osiguran kvorum i hoće li inicijativa opozicije dobiti potrebnu podršku poslanika.

Vanredna sjednica zakazana je na zahtjev opozicije, koja smatra da je Mandić svojim postupkom narušio ugled parlamenta i međunarodni kredibilitet Crne Gore, koja nastoji završiti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec izjavio je da očekuje da će kvorum biti osiguran i da evropski parlamentarci neće dovoditi u pitanje odluku crnogorske Skupštine, kakva god ona bila.

Šarec je sinoć, gostujući na Televiziji E, rekao da evropski parlamentarci smatraju da Mandićevo saučešće porodici Ratka Mladića ne doprinosi evropskom putu Crne Gore i da su zbog toga morali javno reagirati.

„Nije najbolje da nema kvoruma, ne volim kad se preda meč, volim da ga odgledam“, kazao je Šarec, dodajući da će poštovati odluku Skupštine.

Za smjenu potrebna većina prisutnih

On je ocijenio da Mandićeva eventualna smjena ne bi trebala izazvati krizu parlamentarne većine, jer pojedinac ne može biti iznad sistema, te da poslanici trebaju iznijeti svoje stavove i omogućiti da se postupak razrješenja provede do kraja.

Šarec je naglasio i da Mandić, kao predsjednik parlamenta, predstavlja sve građane Crne Gore, a ne samo birače svoje stranke, zbog čega njegovi postupci imaju veću političku težinu.

Upozorio je da trenutna podrška proširenju Evropske unije ne mora trajati neograničeno i da bi Crna Gora trebala iskoristiti povoljne okolnosti kako bi što prije završila pristupne pregovore.

Inicijativu za Mandićevo razrješenje pokrenula je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), a prema dosadašnjim javnim najavama podržalo ju je 38 od ukupno 81 poslanika.

Za održavanje sjednice potrebno je prisustvo najmanje 41 poslanika, dok je za razrješenje predsjednika Skupštine potrebna većina glasova prisutnih poslanika.

To znači da Mandić može biti smijenjen i bez 41 glasa, ukoliko na glasanju ne budu prisutni svi poslanici.

Dio vladajuće koalicije najavio podršku

Podršku smjeni najavio je dio vladajuće koalicije – Bošnjačka stranka i albanske partije.

Vladajući Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića saopćio je da neće podržati Mandićevu smjenu, uz obrazloženje da su ekonomski napredak i evropska budućnost Crne Gore prioriteti te partije.

PES je ranije naveo da Mandićevo saučešće predstavlja njegov lični i partijski stav, a ne politiku Vlade, te da poštuje pravosnažne presude međunarodnih sudova.

Protiv inicijative izjasnile su se i Demokrate, Socijalistička narodna partija, kao i opozicione Demokratska narodna partija (DNP) i Ujedinjena Crna Gora.

DNP, na čijem je čelu Milan Knežević, saopćio je da neće podržati inicijativu koju je pokrenuo DPS, iako ta stranka više nije dio vladajuće većine.

Mandićevo saučešće porodici Mladića

Zahtjev za Mandićevo razrješenje uslijedio je nakon što je 27. augusta, povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića, uputio saučešće njegovom sinu Darku.

Mandić je tada saopćio da saučešće upućuje u svoje ime i ime Nove srpske demokratije (NSD), stranke na čijem je čelu.

Mladić je umro 27. augusta u pritvoru Ujedinjenih naroda u Haagu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora nakon što je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Predlagači smjene smatraju da njegovi stavovi i postupci produbljuju podjele u crnogorskom društvu, narušavaju ugled Skupštine i štete međunarodnom kredibilitetu države.

Kao dodatni razlog za razrješenje navode i način na koji Mandić vodi parlament.

Mandić je odbacio kritike, navodeći da je saučešće uputio u skladu s običajima i da u njegovoj poruci nema ničeg spornog.

Tokom zvanične posjete Austriji početkom septembra rekao je da ne postoji potrebna parlamentarna većina za njegovu smjenu, a inicijativu je opisao kao dio demokratskog procesa praćenog, prema njegovim riječima, neistinitom političkom kampanjom protiv njega.

Europarlamentarci o evropskom putu Crne Gore

Pet poslanika Evropskog parlamenta, među kojima je i izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec, u zajedničkom saopćenju od 21. septembra ocijenilo je da Mandićev postupak ne doprinosi evropskom putu zemlje.

Europarlamentarci su naveli da saučešće, iako formalno upućeno u lično i partijsko ime, ima institucionalnu težinu zbog funkcije koju Mandić obavlja.

Poručili su da ne žele utjecati na odluku crnogorskih poslanika, ali da postupci koji bi se mogli tumačiti kao veličanje ratnih zločinaca otežavaju podršku evropskim integracijama Crne Gore.

Delegacija EU u Crnoj Gori saopćila je da ne komentira tekuće političke inicijative koje se odnose na pojedinačne funkcionere, ali je upozorila da bi javni funkcioneri država kandidata trebali izbjegavati postupke koji se mogu protumačiti kao glorifikacija pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje ili relativizacija genocida.

Mandićevo saučešće ranije je osudilo i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, koje je njegov postupak ocijenilo neprihvatljivim i suprotnim vrijednostima Evropske unije.

Hrvatska je poručila da će u pristupnim pregovorima Crne Gore insistirati na suočavanju s prošlošću, poštovanju međunarodnih presuda i dobrosusjedskim odnosima.

Mandić već dva puta izbjegao razrješenje

Mandić, koji je na čelu crnogorskog parlamenta od oktobra 2023. godine, već je dva puta izbjegao razrješenje.

Uoči trećeg glasanja, šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić pozvao je sve poslanike da prisustvuju sjednici, upozoravajući da bi eventualno uskraćivanje kvoruma radi sprečavanja glasanja moglo imati ozbiljne političke posljedice po odnose vlasti i opozicije.

Nikolić je ocijenio da bi takav postupak otvorio pitanje funkcioniranja parlamenta i političke odgovornosti vladajuće većine.

Sjednica zakazana za četvrtak počet će u podne, ukoliko bude osiguran kvorum, a za raspravu o inicijativi predviđena su dva sata.

federalna.ba/Beta