Cijene nafte rastu, berze padaju dok oružani sukob s Iranom prijeti globalnoj ekonomiji

Cijene nafte rastu, berze padaju dok oružani sukob s Iranom prijeti globalnoj ekonomiji
(Izvor: EPA/STRINGER)

Cijene nafte su u ponedjeljak porasle, dok su berze bile pod pritiskom nakon intenzivnih američko-izraelskih udara na Iran, što je izazvalo strahove od značajnih poremećaja u globalnoj ekonomiji, prenosi The Guardian.

Cijene nafte i trgovanje

Brent sirova nafta skočila je za čak 13 % u ranom trgovanju, dosegnuvši 82 dolara po barelu, što je najviša cijena u posljednjih 14 mjeseci. Zatvaranje Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih plovnih puteva za globalnu trgovinu, dodatno je pojačalo zabrinutost oko snabdijevanja naftom. Evropska tržišta su pala, pri čemu je londonski FTSE 100 pao za 1 % na 10.798 bodova. Aviokompanije IAG, vlasnik British Airwaysa, i easyJet bile su među najgore pogođenim, sa padom dionica gotovo 10 % i 7 % zbog otkazivanja hiljada letova.

Stotine hiljada putnika zaglavile širom svijeta

Stotine hiljada putnika ostale su zarobljene široim svijeta nakon što su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak je otkazano još stotinu letova, što je produbilo haos u globalnom zračnom...

Porast cijene nafte doveo je do rasta dionica naftnih kompanija Shell i BP za oko 6 %. Dionice proizvođača oružja BAE Systems porasle su za 7 % jer su investitori tražili sigurne opcije u odbrambenom sektoru.

Pad evropskih i azijskih berzi

Druga velika evropska tržišta također su pala u ponedjeljak, pri čemu je njemački DAX pao za 2,2 %, francuski CAC 40 za 2,3 %, talijanski FTSE MIB za 2,3 %, a španski Ibex za 2,4 %. U Tokiju je Nikkei 225 pao gotovo 2,4 %, iako je kasnije stabiliziran na 1,4 % niže. Također je uočeno slabije otvaranje Wall Streeta u ponedjeljak. U Sydneyu je ASX 200 otvorio dan padom, da bi na kraju trgovanja završio stabilno, dok je kineski Shenzhen Composite pao 0,7 %.

Zlato, često smatrano sigurnom investicijom u kriznim vremenima, poraslo je za 2,5 % na 5.408 dolara po unci.

Vojni udari i Trumpove najave

Vojni udari SAD-a i Izraela na Iran nisu pokazivali znakove smanjenja intenziteta, a Donald Trump je sugerisao da sukob može trajati još četiri sedmice, dodajući da će napadi biti nastavljeni dok se ne postignu američki ciljevi.

Cijene nafte su nakon početnog rasta blago pale, ali je Brent i dalje zadržao porast od 7,5 %, iznad 77 dolara po barelu. Fokus svih investitora bio je na Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko petina svjetskih isporuka nafte i plinskih tankera.

Blokada Hormuškog moreuza i sigurnosni rizici

Nekoliko sati nakon subotnjih američko-izraelskih udara, Teheran je navodno upozorio tankere u moreuzu da nijedno plovilo neće biti dopušteno da prođe. Dva broda su napadnuta u tom području, jedan kod Omana, a drugi kod Ujedinjenih Arapskih Emirata, prema podacima britanske agencije za pomorsku sigurnost UKMTO. Iako Iran još nije zvanično potvrdio blokadu važnog plovnog puta, sajtovi za praćenje brodova pokazivali su tankere koji čekaju s obje strane moreuza, bojeći se napada ili nemogućnosti osiguranja za putovanje. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) pozvala je brodove da izbjegavaju prolazak kroz Hormuški moreuz. Sekretar organizacije, Arsenio Dominguez, izrazio je duboku zabrinutost zbog izvještaja da su nekoliko mornara ranjeni u napadima.

„Pozivam sve kompanije da maksimalno paze“, rekao je Dominguez. „Gdje je moguće, plovila bi trebala izbjegavati prolazak pogođenom regijom dok se situacija ne stabilizuje.“

Kompanija Maersk najavila je u nedjelju obustavu prolaska kroz Hormuški moreuz i Sueski kanal, drugi ključni ekonomski plovni put, zbog sigurnosnih razloga.

Perspektiva cijena nafte i tržišta

Analitičari sugeriraju da bi cijene nafte mogle premašiti 100 dolara po barelu ako se protok kroz Hormuški moreuz brzo ne obnovi. OPEC+ dogovorio je skromno povećanje proizvodnje nafte za 206.000 barela dnevno u aprilu, ali većina te nafte još mora biti izvezena iz Bliskog istoka tankerima. Iran, kao jedan od najvećih proizvođača u kartelu, proizvodi 4,5 % globalnih zaliha, pa svaka smetnja u njegovoj isporuci vjerovatno utiče na šire tržište.

„Poremećaj stvara dvostruki šok u snabdijevanju: ne samo da su trenutni izvozi kroz moreuz zaustavljeni, već dodatne količine OPEC+ i većina rezervnog kapaciteta OPEC-a – ključnog instrumenta za balansiranje globalnog tržišta nafte – ostaju nedostupni dok moreuz ostaje zatvoren“, naveli su analitičari iz konsultantske kompanije Wood Mackenzie.

federalna.ba

Iran američko-izraelski napad nafta