Cijene mlaznog goriva rastu, što bi ovog ljeta moglo poskupiti putovanje

Cijene mlaznog goriva rastu kako rat na Bliskom istoku remeti snabdijevanje svijeta naftom, vršeći pritisak na avio-kompanije dok se približava ljetna sezona velikih putovanja. Stručnjaci kažu da nije pitanje da li će avio-karte poskupjeti, već kada, za koliko i koliko će to trajati. Uticaj se može najviše osjetiti na međunarodnim rutama na duge relacije, na kojima avioni troše znatno više goriva.

Neke avio-kompanije van SAD najavile su povećanje cijena ili doplate za gorivo u nastojanju da nadoknade rastuće troškove. U SAD, izvršni direktor kompanije United Airlines, Scott Kirby, nedavno je upozorio da će poskupljenje avio-karata "vjerovatno početi brzo" jer rastući troškovi goriva utiču na prevoz.

Rat ograničava izvoz nafte i podstiče velike proizvođače poput Kuvajta, Saudijske Arabije i Iraka da smanje proizvodnju jer su sve veće prepreke za izvoz.

Iran je napao trgovačke brodove širom Persijskog zaliva i ciljao naftnu infrastrukturu u arapskim zemljama Zaliva nakon američkih i izraelskih napada. Napadi su efikasno zaustavili saobraćaj kroz Hormuški moreuz, uski prolaz kroz koji se prevozi oko jedne petine svjetske nafte.

Nestabilne cijene sirove nafte, koje su izazvale nagli rast maloprodajnih cijena benzina, imale su isti efekat na cijenu mlaznog goriva. Prosječna cijena u SAD dostigla je 3,99 dolara po galonu (3,8 litara) u petak, u odnosu na 2,50 dolara dan prije početka rata prije dvije sedmice, prema indeksu američkog mlaznog goriva Argus. Indeks prati prosječnu cijenu koju avio-kompanije plaćaju za mlazno gorivo na glavnim američkim aerodromima.

Podaci Biroa za statistiku transporta Ministarstva saobraćaja SAD pokazuju da su američke avio-kompanije plaćale oko 2,36 dolara po galonu goriva u januaru, što su najnoviji dostupni podaci.

Neke avio-kompanije su djelimično zaštićene od iznenadnih skokova cijena putem 'hedging' goriva, strategije koja im omogućava da fiksiraju cijene goriva mjesecima ili čak godinama unaprijed. Ali ne osiguravaju se tako sve avio-kompanije, a one koje to čine obično su zaštićene samo za dio svojih potreba za gorivom, što znači da dugotrajni skokovi cijena mogu dovesti do toga da više prevoznika poveća cijene.

"Niko se više ne osigurava, a čak i ako to radite, osiguravanje razlike između cijena je zaista teško", rekao je Kirby na skupu na Harvardu prošle sedmice.

Još jedan faktor za avio-kompanije: zatvaranje vazdušnog prostora zahtijevalo je preusmjeravanje letova oko dijelova Bliskog istoka, što može značiti duže rute, dodatnu potrošnju goriva i veće operativne troškove.

Putnici mogu osjetiti uticaj na nekoliko načina.

Avio-kompanije mogu dodati ili povećati doplate za gorivo, dodatnu naknadu uobičajenu među prevoznicima van SAD koja se dodaje pored osnovne cijene karte.

Međutim, veliki američki prevoznici ne naplaćuju posebnu doplatu za gorivo. Umjesto toga, oni uračunavaju troškove goriva u ukupnu cijenu karte, što znači da će svako povećanje vjerovatnije biti prikazano kao viša osnovna cijena za putnike, prema riječima Tyler Hosforda, direktora bezbjednosti u globalnoj firmi za upravljanje rizicima International SOS.

Avio-kompanije takođe mogu prilagoditi ono što naplaćuju za premijum dodatke – bolja sjedišta, sjedišta sa dodatnim prostorom za noge, predati prtljag ili prioritetno ukrcavanje – kao još jedan način da nadoknade veće operativne troškove. Za potrošače to znači da čak i ako osnovna cijena ne poraste odmah, ukupni troškovi putovanja bi i dalje mogli da se povećaju kada se uračunaju te dodatne naknade.

Ako više cijene goriva potraju, avio-kompanije takođe mogu da prilagode rasporede ili smanje određene rute, rekao je Kristofer Anderson, profesor na poslovnoj školi Univerziteta Kornel čije istraživanje obuhvata upravljanje operacijama i informacijama u ugostiteljstvu i avio-industriji.

Teško je tačno predvidjeti koliko bi cijene karata mogle da porastu kao rezultat skuplje nafte i goriva. Analitičari kažu da uticaj viših troškova mlaznog goriva može da varira u zavisnosti od rute, avio-kompanije i potražnje za putovanjima.

Gorivo obično čini 20% do 25% operativnih troškova avio-kompanije, što ga čini drugim najvećim troškom poslije rada, po riječima Rob Brittona, vanrednog profesora marketinga na Univerzitetu Georgetown i penzionisanog rukovodioca kompanije American Airlines. Nagli porast cijena goriva stoga može imati veliki uticaj na budžete avio-kompanija.

Do sada, većina povećanja cijena i doplata za gorivo dolazi od avio-kompanija sa sjedištem u Azijsko-pacifičkom regionu, ali stručnjaci očekuju da će još avio-kompanija – posebno onih bez 'hedging' goriva – slijediti taj primjer ako ostanu visoke cijene mlaznog goriva.

Hongkonški prevoznik Cathay Pacific saopštio je da će povećati svoju doplatu za gorivo počev od srijede.

"Cijena mlaznog goriva se približno udvostručila od početka marta usred najnovijih dešavanja na Bliskom istoku", saopštila je ta avio-kompanija u četvrtak.

Druge avio-kompanije sa povećanjem cijena ili novim doplatama uključuju:

• Air France-KLM je saopštio da bi povratne ekonomske karte na letovima na dugim relacijama mogle da porastu za oko 50 eura (oko 57 dolara).

• Air India je u četvrtak uvela doplatu za gorivo na određenim rutama. Od 18. marta, kaže prevoznik, doplata će se povećati do 50 dolara za sve karte za Evropu, Sjevernu Ameriku i Australiju.

• Hong Kong Airlines je povećao doplate za gorivo na nekoliko ruta od četvrtka.

• FlySafair u Južnoj Africi je najavio privremenu doplatu za gorivo.

Stručnjaci kažu da putnici koji planiraju ljetna putovanja mogu ograničiti uticaj povećanja cijena avio-karata tako što će rezervisati ranije, umjesto da čekaju ponude u posljednjem trenutku.

Brže osiguravanje cijena karata — posebno uz fleksibilne opcije rezervacije koje omogućavaju promjene — može pomoći u obezbjeđivanju nižih cijena prije nego što ih avio-kompanije dodatno prilagode.

Hosford, direktor bezbjednosti u International SOS-u, predlaže putnicima da ostanu fleksibilni sa datumima putovanja, provjere cijene na obližnjim aerodromima i prate cijene. On ukazuje da ne treba čekati "savršenu ponudu", već što prije uzeti najpovoljniju.

Beta/federalna.ba