Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo: Postoji velika potreba za tumačima znakovnog jezika

Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba odlukom Svjetske federacije gluhih iz 1958. godine obilježava se u zadnjoj sedmici septembra. Obilježava se u cilju podizanja svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba, te povećanja solidarnosti i davanja podrške gluhim i nagluhim osobama.

Također, obilježava se i u cilju poboljšanja njihovih prava, što je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihovog položaja u društvu, ali i kvalitete života svih socijalno osjetljivih grupa.

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju

U sarajevskom naselju Breka smješten je Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju. Radi se o specijaliziranoj ustanovi za rad s djecom s oštećenjem sluha, koja je organizovana na četiri nivoa: predškolski odgoj, osnovna i srednja škola. Također, ovdje postoji i odjel za dijagnostiku i rehabilitaciju, gdje se svakodnevno vrši individualna rehabilitacija slušanja i govora djece sa slušnim oštećenjem.

Direktorica Centra Meliha Povlakić-Hadžiefendić kazala je da je ustanova u svom razvoju doživljavala određene transformacije, kako po pitanju samog naziva ustanove, tako i djelatnosti. Prvobitno je to bio Zavod za zbrinjavanje i školovanje djece oštećenog sluha i govora, pod nazivom Zavod za rehabilitaciju sluha i govora djece i omladine "Nemanja Vlatković", osnovan 1946. godine. U skladu sa savremenim pristupom rehabilitaciji i edukaciji osoba oštećena sluha i govora, ustanova mijenja ime 1994. godine u Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo.

Danas je Centar složena rehabilitacijska i odgojno-obrazovna ustanova, čija je osnovna djelatnost dijagnostika, rehabilitacija, odgoj i obrazovanje djece i omladine oštećenog sluha i govora.

"Ove godine u Centar imamo upisana 72 učenika, na svim nivoima. Tu ne brojimo djecu koja dolaze iz redovnog obrazovnog sistema, odnosno djecu kojoj pružamo podršku u vidu individualnih tretmana. Prošle godine smo imali oko 57 učenika na individualnim tretmanima", kazala je Povlakić - Hadžiefendić.

Pojasnila je da se nastava u Centru prilagođava mogućnostima učenika.

"Nastava se realizira po verbotonalnoj metodi uz korištenje znakovnog jezika. Pored realizacije obrazovno-odgojnih ciljeva i zadataka, poseban akcenat daje se na razvoj slušanja i govora. Čini se sve da učenicima nastavni sadržaji budu što jasniji. Djeca se opismenjavaju, radi se na razvoju govornih sposobnosti svakog učenika. Nastava je u funkciji razvoja govora. Nastavni plan i program redovnih škola se prilagođava mogućnostima naših učenika", pojasnila je Povlakić - Hadžiefendić.

S učenicima radi tim stručnjaka. Nastavno osoblje, kao i stručni tim koji radi s učenicima, vladaju vještinama komuniciranja i načinima prenošenja i usvajanja znanja i vještina uz adekvatno respektovanje posljedica koje oštećenje sluha ostavlja na bio-psiho-socijalnu strukturu ličnosti.

Nastoje da teškoće verbalne komunikacije ostave što manje posljedice na emcionalnom, socijalnom i kognitivnom razvoju učenika oštećenog sluha.

Povlakić-Hadžiefendić je kazala da uspješnost u obrazovnom procesu u velikoj mjeri zavisi od uključenosti članova porodice da daju podršku učenicima. Vrlo je važno da članovi porodice znaju komunicirati s njima i da su im svi oblici komunikacije u porodici dostupni i razumljivi, kako bi im pružili pomoć pri savladavanju nastavnog gradiva i omogućili što bolji razvoj u kognitivnom, socijalnom i emocionalnom pogledu.

Kada je u pitanju inkluzija gluhih i nagluhih učenika koji se obrazuju u redovnim školama, smatra da treba biti oprezan, jer su gluha djeca jedina grupa djece s posebnim potrebama koja se, zbog nemogućnosti adekvatne komunikacije, ne mogu u potpunosti uključiti u okolinu redovne škole i pratiti nastavu bez adekvatne podrške. Ukoliko dijete nije u mogućnosti ostvariti adekvatnu komunikaciju s okolinom, osjećat će se izolovano i u tom slučaju se ne može govoriti o inkluziji.

"Posljednjih godina upisujemo i djecu koja imaju kombinovane poteškoće. Razlog je inkluzija, jer se sve veći broj djece s poteškoćama se upisuje u redovne obrazovne sisteme pa tako je i kod nas došlo do transformacije kada je riječ o upisnoj politici. Inkluzija je jako human čin. U Centru imamo i djecu s kombinovanim poteškoćama koja se upisuju za pomoćna zanimanja. S njima radimo po planu i programu za djecu s intelektualnim poteškoćama", istakla je Povlakić - Hadžiefendić.

Ukazala je i na posebnu prepreku u provođenju obrazovne inkluzije djece s oštećenim sluhom, a to je nerazvijenost adekvatnog komunikacijskog sistema, što je preduslov za sticanje znanja gluhih i nagluhih učenika.

Smatra da bi podrška za gluhe i nagluhe učenike treba biti prilagođena njihovim potrebama.

"Nagluhim učenicima potrebno je osigurati uslove za optimalno slušanje te provesti prilagodbe koje će im omogućiti ravnopravno sudjelovanje u nastavi, individualizirati pristup u provjeri znanja, pružiti stručnu pomoć u učenju i osigurati rehabilitaciju slušanja i govora, a gluhim učenicima je potreban znakovni tumač kako bi mogao pratiti nastavu, individualizirani pristup te stručna pomoć u učenju", pojasnila je Povlakić-Hadžiefendić.

Inovativne asistivne tehnologije

U novije vrijeme, situacija prema osobama s oštećenim sluhom se značajno poboljšava. Povećao se interes društvenog okruženja za učenje znakovnog jezika, pružaju im se šanse da se upišu na fakultete.

Povlakić-Hadžiefendić je kazala i da se u cilju efikasnijih i lakših načina usvajanja govorno-jezičkih znanja i vještina, nameće potreba za uvođenjem novih tehnologija u njihov rad. Naime, pokazuje se potreba za programima koji će se koristiti u procesu edukacijske i rehabilitacije te koji će omogućiti govorno-jezičku samoedukaciju.

"Uradili smo niz edukativnih programa u cilju da olakšamo obrazovno odgojni i rehabilitacijski rad s našim učenicima. Za visokokvalitetne programe potrebna su značajna finansijska sredstva. Mi u okviru naših mogućnosti činimo značajne napore u uvođenju inovativnih asistivnih tehnologija u naš obrazovni rad", pojasnila je.

U cilju unapređenja obrazovnih procesa u radu s učenicima te korištenja savremenih tehnološkh mogućnosti urađeno je niz korisnih aplikacija i projekata koji su u funkciji edukacije i rehabilitacije učenika, a to je vježba govora, web-slikovni rječnik, web- znakovni rječnik, slikovnice i gramatika (PC aplikacija).

Tumači znakovnog jezika

Povlakić-Hadžiefendić je poručila da postoji velika potreba za tumačima znakovnog jezika.

"Znakovni jezik je prvi prirodni jezik gluhih osoba. Ukoliko dijete nema mogućnosti da se s njim od ranih godina komunicira na znakovnom jeziku, ovo dijete će zaista biti oštećeno u smislu osnovnih spoznaja pa i dalje kroz život. Djeca kod kojih su i roditelji gluhi, u određenom smislu su naprednija i lakše usvajaju sadržaje. Međutim, kod gluhe djece čujućih roditelja, tu je problem, jer dijete od početka ne razumije roditelje. Znakovni jezik olakšava usvajanje verbalnog govora", pojasnila je.

Mišljenja je da postoje mnoge stvari koje bi se realno mogle riješiti, a koje bi gluhe osobe dovele u ravnopravniji položaj odnosno omogućile da se neosjećaju bespomoćno.

Smatra da su neke od tih stvari svakako omogućavanje da se sms porukom ili e-mailom mogu javiti kod ljekara, pozvati hitnu, prijaviti kvar na mobilnoj mreži i slične usluge.

"Isto tako, omogućiti tumača znakovnog jezika na radnim sastancima, seminarima, edukacijama, kako bi se gluha osoba osjećala ravnopravno", kazala je Povlakić-Hadžiefendić.

Dodala je da bi bilo neophodno i poželjno titlovati većinu televizijskih emisija - zabavnih, edukativnih, informativnih.

Prema podacima Svjetske federacije, na svijetu živi 70 miliona gluhih osoba, a među njima je više od 80 posto iz zemalja u razvoju, u kojima se znakovni jezik još uvijek ne koristi jednako kao u visoko razvijenim zemljama.

Predviđa se da će do 2050. godine gotovo 2,5 milijardi ljudi imati neki stepen gubitka sluha, a najmanje 700 miliona će trebati slušnu rehabilitaciju. Preko milijardu mladih odraslih osoba izloženo je riziku od trajnog gubitka sluha koji nastaje zbog nesigurnih navika slušanja, što se može izbjeći.

federalna.ba/AA