Brkić za FR: Zakonom o vanjskim poslovima BiH – bez osobnih i stranačkih stavova na međunarodnoj sceni

Razgovarala: Aida Hasanbegović

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nema zakon o vanjskim poslovima. Vijeće ministara BiH 16. maja jednoglasno je utvrdilo Prijedlog zakona o vanjskim poslovima čime su stečeni uvjeti da državni parlament prvi put raspravlja o zakonu koji sistemski definira oblast vanjske politike i vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Zakon omogućava uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, a krucijalan je i za napredovanje BiH u procesu evropskih integracija, kazao je za Federalni radio Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

OGRANIČENA SAMOVOLJA POJEDINCA

Poražavajuće je da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja nema jedinstven zakon o vanjskim poslovima. Nepostojanje temeljnog akta, koji određuje vanjsku politiku BiH, ostavlja manevarski prostor za manipulaciji, posebno političku. Ta činjenica uveliko je utjecala na nesređene odnose i stanje, prvenstveno u bh. diplomatiji. Konačno imamo Prijedlog zakona o vanjskim poslovima BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara, usklađen s Ustavom i pravnim sistemom BiH, što je utvrdila Ustavno-pravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Gospodine Brkiću, prijedlog zakona o vanjskim poslovima konciznije  definira odnose institucija BiH u vođenju i provođenju vanjske politike?

„Postojanje zakona će u mnogome ograničiti samovolju pojedinaca da na međunarodnoj scene iznosi stranačke, osobne  stavove, a ne stavove koji su usuglašeni konsenzualno u institucijama BiH. Ovo je zakon koji se od Dejtonskog sporazuma naovamo prvi put nalazi pred Parlamentarnom skupštinom BiH i  jednostavno trebamo i na taj način doprinijeti izgradnji i boljoj funkcionalnosti institucija BiH. Pogotovo nama, državama sa malom diplomacijom i ograničenim resursima, jako je važno da ono što imamo bude učinkovito u međunarodno-pravnom i međunarodno-političkom pozicioniranju BiH. Vjerujem da će doprinijeti smanjenju kakofonije, glasova koji dolaze iz BiH na međunarodnoj političkoj i pravnoj sceni.“

Zakon kojim je do sada regulirana oblast vanjskih odnosa kočio je i  proces sklapanja međunarodnih ugovora, nije prepoznat kontekst vremenskog okvira.

„Govorimo o dva zakona, o vanjskim poslovima i sklapanju međunarodnih sporazuma. Ovaj drugi je nasušna potreba BiH, da prepozna u modernom vremenu situacije kada je zbog našeg pristupanja Europskoj uniji potrebno u rokovima prihvaćati  međunarodne sporazume, a na isti način regulirano je kako BiH pristupa međunarodnim konvencijama. Ima jedna novina tipskog ugovaranja u međunarodnom pravu sukladno Bečkoj konvenciji   da proces pregovaranja između država, ukoliko se radi o tipskim ugovorima, traje što kraće.„

JASNA DISTINKCIJA

Vjerujete li da će parlamentarci prepoznati važnost jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, koji se vrše putem diplomatije?

„Od Dejtona naovamo nijedan saziv Vijeća ministra BiH, osim saziva kojeg predvodi Borjana Krišto, nije uspio da izglasa zakon o vanjskim poslovima. Mi smo to uspjeli, stavili smo zakon u redovitu parlamentarnu proceduru. Osobno vjerujem da ova parlamentarna većina ima političke mudrosti i volje da zakon o vanjskim poslovima BiH ugleda svjetlo dana.“

ZAKON JE SUBLIMIRAO POLITIČKU VOLJU UNUTAR VIJEĆA MINISTARA BiH

Kažete, prvi put se raspravlja o zakonu o vanjskim poslovima u državnom parlamentu, s obzirom na to da do sada nikada nije imao potrebnu većinu u Vijeću ministara BiH. Što nam to govori?

„To govori da je ovaj tekst zakona sublimirao ono što je politička volja unutar Vijeća ministara, isto tako jasno postavio Ministarstvo vanjskih poslova, Vijeće ministara BiH, Parlamentarnu skupštinu i Predsjedništvo BiH, sve one aktere na međunarodnoj sceni koji govore u ime Bosne i Hercegovine, u jedan kontekst i izbalansirao odnose među tim institucijama. Vjerujem da je to jedan od ključnih razloga zašto je jedan ovako dobro izbalansiran zakon dobio potporu Vijeća ministara. Vjerujem da će uz sve primjedbe, nadopune, amandmane, uz sve što bude korisno i prihvatljivo, biti prihvaćeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zakon uz ostvarivanje primarnih vanjsko-političkih ciljeva - punopravno članstvo u EU i što tješnja suradnja sa Sjevernoatlanskim savezom, pomaže da stavove BiH stavljamo rame uz rame sa stavovima Europske unije što je jedna od obveza BiH po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.„