Video Player is loading.
Current Time 0:00
Duration -:-
Loaded: 0%
Stream Type LIVE
Remaining Time 0:00
 
1x
    • Chapters
    • descriptions off, selected
    • captions off, selected
      Prilog: Indira Šehić

      Bijela kuga u Bosni i Hercegovini

      U posljednjih deset godina u Federaciji je rođeno 13 posto manje djece nego u prethodnoj deceniji. Bosna i Hercegovina suočena je sa brojnim problemima. Sumorna politička slika, socioekonomski uslovi, opšta nesigurnost i neizvjesnost u budućnost, kriminal, korupcija. Sve su to razlozi zbog kojih mladi ljudi ili bježe, ili ne rađaju djecu, a Bosna i Hercegovina pretvara se u pustoš. Kuće bez ljudi, zemlja bez mladih, prostor bez perspektive.
      U Bosni i Hercegovini mladi ljudi žele osnovati porodicu. Neki od njih ostaju u BiH, ali mnoštvo je onih koji razmišljaju o odlasku. Obično, nakon završetka studija ili okončanja srednje škole, prva stvar o kojoj razmišljaju je potraga za poslom. Tada se, nažalost, suočavaju sa različitim birokratskim problemima koji ih obeshrabruju. Dr. Ankica Baković, neurofeetbek psihoterapeut, napravila je i naučni rad o temi „Zašto mladi ljudi ne ulaze u brak – socijalni sterilitet“:
      „Ta očekivanja koja mladi ljudi imaju danas od sebe su, naravno, drastično drugačija nego što su imali mladi ljudi prije 10 i 20 godina. Jer, mladi ljudi su non-stop na društvanim mrežama i prate nekakve svjetske trendove. A BiH u tome daleko zaostaje. I onda im se, kao prirodno, nudi rješenje u odlasku iz BiH.“
      Za svaku porodicu koja nastoji ostvariti željeni broj djece neophodno je stvoriti društvo u kojem će briga o djeci biti lako dostupna i finansijski pristupačna. Riječ je o razvoju ljudskog kapitala, osnaživanju pojedinaca i porodica, omogućavanju njihovog napretka i stvaranju osnove za prosperitet, jer je to jedini odgovor na negativne demografske trendove u Federaciji, ali i u cijeloj BiH. Nažalost, brojke govore drugačije. Hidajeta Čolović, Federalni zavod za statistiku:
      „Kada posmatramo petogodišnji izvještaj, broj živorođenih u FBiH u periodu od 2020. do 2024. godine je 82.171, dok je broj umrlih 118.855 i prirodni priraštaj je negativan, -36.684 osobe.“Gotovo 95 posto opština i gradova bilježi negativan prirodni priraštaj. U pojedinim kantonima vitalni indeks pada ispod 30, što znači da na troje umrlih dolazi samo jedno rođeno dijete. Više ne govorimo samo o demografskim trendovima. Govorimo o ekonomskom i društvenom slomu. Ankica Baković:
      „Zaključno gledano, imamo porast anksioznosti i depresiranja kod mladih zbog očekivanja i frustracija da vide da ta očekivanja koja imaju od sebe, da osiguraju nekakvu egzinsteciju, nekakav stan, neki siguran posao ili slično, jako teško se uspijevaju u BiH realizirati i onda percipiraju da daleko lakše, sa jednako uloženim trudom, to mogu ostvariti negdje vani. I, odlazak iz BiH im se nudi kao prirodno rješenje.“
      Problematika iseljavanja usko je vezana uz još jednu koja, u korelaciji s prvom, ubrzava ono na šta mnogi stručnjaci dugo upozoravaju – izumiranje Bosne i Hercegovine. Hidajeta Čolović:
      „Ukupan broj živorođenih u FBiH je 15.375 i u odnosu na 2023. godinu je manji za 799 ili 4,9%. Broj umrlih u 2024 godini je 20.195 i u odnosu na 2023. godinu je manji za 116 ili 0,8%, što svakako doprinosi prirodnom priraštaju, u negativnom smislu, u iznosu od 4.820.“
      Hoće li neko oformiti porodicu ili se odlučiti za jedno ili više djece zavisi od ekonomskih i socijalnih uslova života. Mnogi faktori na to utječu: visina plate, cijena stana, porodiljskih naknada. Ankica Baković:
      „Zbog svih tih očekivanja koja mladi ljudi imaju od sebe, a to mogu vidjeti od društvenih mreža, mladih iz drugih država i slično, u BiH mladi ljudi daleko više su, u toj dobi 20-ih i 30-ih, toj nekakvoj, možemo reći, anksioznosti, odnosno depresiranju. Odnosno, pojednostavljeno rečeno, događa se porast frustracije kod mladog čovjeka šta sve treba ispuniti da bi sebi osigurao nekakvu egzistenciju, eventualno osnovao obitelj, ušao u nekakav brak i nakon toga išao u planiranje rađanja djece.“
      Osim problema sa anksioznošću i depresijom, kod mladih, zbog svih tih frustacija, dolazi i do odgađanja ulaska u brak, što takođe utječe na pad nataliteta. A, kasnijim ulaskom u brak događa se i problem plodnosti. Sve veći broj mladih bračnih parova 30+ ima problem sa začećem. Ujedno, raste i broj razvoda. Sve su to faktori koji doprinose pojavi bijele kuge koja je u Bosni i Hercegovini, itekako, uzela maha.

       

       

      bijela kuga pad nataliteta
      bijela kuga maligne bolesti maligna oboljenja
      0 09.02.2025 20:08
      natalitet pad nataliteta Tuzlanski kanton
      0 03.01.2025 17:52
      Kanton 10 bijela kuga
      0 08.09.2024 19:55
      bijela kuga Federalni radio
      0 21.05.2023 18:08
      Kanton 10 bijela kuga
      0 02.02.2023 19:23