BiH na putu EU - ponor ili država

Evropska unija pozdravila je prekretnicu u odnosima Unije i Bosne i Hercegovine koja je uslijedila nakon odluke Evropskog vijeća prošle godine u decembru, da se našoj državi dodijeli status zemlje kandidata. Ocijenjeno je to nakon sjednice Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u Briselu, gdje je boravila i delegacija političara iz BiH. Ali bh. delegacija nije imala jedinstven stav, te se postavlja pitanje da li će 14 prioriteta, od kojih bi napredak uvidjeli i građani, ponovo biti korišteni u dnevno političkim zamajavanjima.

Već naredne sedmice, a nakon svega što se izdešavalo u bh. političkom prostoru proteklih mjeseci, biće potpuno jasno kojim putem će se kretati Bosna i Hercegovina, odnosno kuda će je voditi izabrani političari. Naime, u utorak 25. jula najavljene su sjednice Vijeća ministara i Predstavničkog doma, kazala je u Briselu, Borjana Krišto predsjedavajuća Vijeća ministara:

„Sljedeća sjednica Vijeća ministara trebala bi biti 25-og. Ona je dogovarana zajedno i uz dijalog političkih lidera, zbog novonastale situacije u BIH.“

Realno u javnom prostoru političara iz Federacije BIH kontinuirano se insistira na evropskom putu, dok iz bh. entiteta Republika Srpska, taj put žele ostvariti ali na drugačiji način. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez:   

„Ono što želim da odvojim od ovoga, to je, da je u svom govoru Staša Košarac rekao da su oni za EU, te da tu nema nikakve dileme, da su oni za 14 prioriteta.“

Komentirajući političko stanje u BiH prof Miloš Šolaja smatra da će politička kriza trajati i zbog situacije u regiji kao i zbog sukoba Rusija – Ukrajina. Profesor Šolaja:

„Izvjesno je da će kriza trajati jer 28 godina nakon donošenja Dejtonskog mirovnog sporazuma mi imamo situaciju koja liči praktično na početak bosanskohercegovačke krize, osim što se taj fizički sukob ne ispoljava.“

Naglasimo da Evropska unija prije svega očekuje učinak, ne samo formalni, što se ipak jasno upućuje niz godina. Na pres konferenciji u Briselu, prije dva dana, visoki predstavnik EU za vanjsku poliitiku i bezbjednost Žozep Borel poručio je:

„Nisam rekao A ili B. Dakle, ja sam svoj komentar uputio svima. I kada sam rekao da osuđujem secesionističke izjave, ja sam mislio na sve. I tražio sam da se suzdrže od retorike koja izaziva podjele.“

Najveća sporenja- uloga visokog predstavnika Kristijana Šmita, Ustavni sud BiH, pitanje državne imovine kao i negiranje genocida su i dalje prisutna. Da li će politički subjekti u BIH moći prevazići i kako, te krucijalne stavke neizvjesno je. Međutim, poruka Evropske unije je jasna kao i potez kojim je produžen mandat specijalnom predstavniku odnosno šefu Delegacije EU u BIH Johanu Satleru za dvanaest mjeseci.