BiH kasni s građanskom energijom - zakon postoji, primjena izostaje

U Sarajevu je održana panel-diskusija na kojoj su stručnjaci elektroenergetskog sektora razmatrali pravni okvir, koji omogućuje građanima da reguliraju status kupac-proizvođač. Cilj je omogućiti građanima proizvodnju struje i njen plasman u elektroenergetsku mrežu. Kako bi se to ostvarilo, poručili su organizatori panela, nadležni moraju pružiti jasne informacije i omogućiti punu primjenu Zakona.

Iako BiH ima zakonski okvir koji omogućava građanima da budu prozjumeri, izazovi su brojni. Najveći je nedostatak zakonskih akata, zbog čega građani prolaze kroz komplikovane i skupe procedure. Nedostaju i poticaji.

„Ukoliko ta institucija, to preduzeće nije donijelo podzakonske akte, ti ljudi moraju biti prozvani, moraju odgovorati, biti sankcionisani. Na taj način jedino možemo doći do toga da građani ostvare pravo koje im piše u Zakonu“, rekao je Saša Savičić pravni stručnjak u ministarstvu energetike i rudarstva RS.

Kontinuirano poskupljenje električne energije podstiče građane da postanu prozjumeri, ali nemaju jasne informacije i institucionalnu podršku. Ipak, BiH uvozi struju uprkos solarnim kapacitetima. A zemlje regiona i Jugoistočne Evrope bilježe brzi rast, jer postoje jasan sistem i poticaji.

„U našem Strateškom dokumentu koji se zove Nacioenergetski klimatski plan stoji da ćemo mi do 2030. godine imati 500 megavata takvih elektrana. Znači mi imamo zapisano da to hoćemo da radimo“, izjavio je Mirza Kušljugić profesor na Fakultetu elektrotehnike UNTZ.

Križevci u Hrvatskoj su pokazali da građani mogu zajednički finansirati solarne elektrane i dijeliti koristi.

„Takvi projekti su uvijek vrijedni iz razloga što ljudima na kraju ostane vrijednost koja se tu stvara, dakle ne ode nekom investitoru koji je uložio novac, znači ljudi su uložili novac i vraća im se“, pojasnio je, predstavnik Križevačkog laboratorija za inovacije u klimi, Hrvoje Seleš.

Tragom toga ide i Federacija. Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju uvodi dva programa sufinansiranja domaćinstava, a posebno socijalno ugroženih.

„Jedan je program oko 50-postotnog sufinansiranja samih projekata koji kad se izgrade ćemo građanima nadoknaditi, kroz novac koji skupljamo od građana. U drugom programu stopostotnog finansiranja projekata prozjumera, ali za socijalne kategorije, tu također preusmjeravamo taj novac“, istakao je Almir Muhamedbegović ekspert u oblasti energetike u BiH i član operatora za obnovljive izvore energije.

Građanska energija predstavlja jednu od najvažnijih prilika za BiH da smanji zavisnost od fosilnih goriva, snizi troškove električne energije i samim tim ubrza energetsku tranziciju. Stručnjaci iz oblasti energetike istakli su da je to put koji Evropa već odavno prelazi, te da naša zemlja treba uhvatiti korak tako što će građanima omogućiti ono što im je Zakonom zagarantovano.

federalna.ba