Bidenovo moguće priznanje genocida nad Armenima rizikuje odnose s Turskom

Američki predsjednik Joseph Biden spreman je da ubistva više od milion Armena početkom 20. vijeka formalno prizna kao genocid što je korak koji su dosadašnji američki predsjednici izbjegavali i koji bi dodatno rasplamsao napete odnose Vašingtona i Ankare, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.

Rizikujući potencijalni raskol s Turskom, ali i ispunjavajući predizborno obećanje, Biden se priprema da masovna ubistva oko milion Armena pod Otomanskim carstvom opiše kao genocid, javio je CNN.

Dvije osobe upoznate s odlukom rekle su da se očekuje da će američki predsjednik donijeti deklaraciju u okviru zvaničnog saopštenja u subotu, 24. aprila, povodom dana sjećanja na masovna ubistva Armena.

Obojica su kazala da je moguće da će se Biden predomisliti i izdati saopštenje u kojem se samo priznaje događaj, a da se on ne opisuje kao genocid.

Iako većina istoričara smatra da je Otomansko carstvo u periodu od 1915. do 1923. počinilo genocid nad Armenima i pripadnicima drugih etničkih i vjerskih manjina, Turska to poriče uz tvrdnje da je to bilo ratno vrijeme, da je bilo gubitaka na obje strane i da je ukupan broj ubijenih Armena oko 300.000.

Iako su prethodni američki predsjednici Barack Obama i Donald Trump izbjegli da koriste termin genocid zbog moguće ljutnje Ankare, Biden je utvrdio da odnosi s Turskom i njenim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom ne bi trebalo da spriječe upotrebu termina koji bi potvrdio nevolje Armena prije više od jednog vijeka.

Biden je u predizbornoj kampanji obećao da će kao predsjednik "podržati rezoluciju kojom se priznaje genocid nad Armenima" nagovijestivši svoju posvećenost ljudskim pravima. Međutim, ističe CNN, slična predizborna obećanja prethodnih predsjednika ostala su neispunjena zbog realnosti politike.

Iako očekivan potez, Bidenovo priznanje genocida nad Armenima, mogao bi dodatno da zakomplikuje ionako napete odnose s turskim liderom Erdoganom s kojim američki predsjednik i poslije tri mjeseca od inauguracije nije razgovarao, ističe agencija AP.

Dvostranačka grupa od više od 100 članova Predstavničkog doma potpisala je u srijedu pismo Bidenu s pozivom da postane prvi američki predsjednik koji je formalno priznao zločine iz Prvog svjetskog rata kao genocid.

Ako Biden prizna genocid, gotovo sigurno će se suočiti s reakcijama iz Turske, koja je uspješno nagovorila prethodne predsjednike da zaobiđu to pitanje, naglašava AP.

Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Cavusoglu ranije ove sedmice je istakao da Turska nije zabrinuta odlukom koju bi Biden mogao da donese, ali je također upozorio da bi priznavanje "naškodilo" odnosima dvije zemlje.

Bidenova formalna upotreba termina genocid za opis masovnih ubistava Armena početkom 20. vijeka mogla bi izazvati nekoliko različitih reakcija Turske, dok zvaničnici iz Armenije smatraju da je značaj takve deklaracije u sprečavanju budućih zločina, ističe The Wall Street Journal.

Turska bi mogla da stvori neformalne prepreke uvozu iz SAD, rekao je Sinan Ulgen, bivši turski diplomata i predsjedavajući tink-tenka Edam u Istanbulu naglasivši da će odgovor vjerovatno uzeti u obzir da mnogi turski državljani dijele vladino viđenje historije.

Analitičari kažu da bi Ankara mogla reagovati skrećući pažnju na tretman evropskih doseljenika nad domorodačkim Amerikancima i, mada manje vjerovatno, zabraniti SAD da koriste vazduhoplovnu bazu Incirlik.

Posljednjih godina, ističe The Wall Street Journal, odnosi članica NATO saveza SAD i Turske pogoršali su se zbog odluke Ankare da kupi ruski sistem protivraketne odbrane S-400, kao i oko pitanja ljudskih i građanskih prava pod predsjednikom Erdoganom i zbog uloge Turske u nekoliko regionalnih sukoba.

Iako bi američko priznanje genocida nad Armenima dodatno uticalo na poremećene odnose Vašingtona i Ankare, ono istovremeno signalizira Bidenovu posvećenost ljudskim pravima i vjerovatno će biti objavljeno na 106. godišnjicu početka onoga što istoričari nazivaju višegodišnjim i sistematskim maršem smrti koji su prethodnici moderne Turske započeli tokom Prvog svjetskog rata, piše The New York Times.

Biden bi bio prvi američki predsjednik koji je to učinio, iako je Ronald Reagan ukazao na genocid nad Armenima 1981. u pisanoj izjavi o Holokaustu.

Također, dodaje list, američki kongres je 2019. velikom većinom usvojio neobavezujuću rezoluciju u Predstavničkom domu i Senatu nazivajući akcije iz 1915. genocidom.

Zvaničnici i eksperti tvrde da Bidenova deklaracija o genocidu, čija je pravna definicija prihvaćena 1946., neće nositi nikakve opipljive kazne osim ponižavanja Turske i prljanja njene historije neizbježnim poređenjem s Holokaustom.

federalna.ba/Beta