Bez dogovora o otkupnoj cijeni pšenice, novi pokušaj 28. juna
Sastanak semberskih proizvođača i mlinara nije urodio plodom. Dogovor o otkupnoj cijeni pšenice nije postignut. Dok ratari traže da cijena pšenice bude 82 feninga po kg, mlinari su spremni platiti 60, rukovodeći se otkupnom cijenom pšenice koju će Srbija ponuditi svojim ratarima. Do dogovora će ponovo pokušati doći 28. juna.
Žetva je počela. Proizvođači nemaju skladišne kapacitete za čuvanje pšenice. Primorani su je odmah predati. A cijena nije dogovorena. Zbog izrazito skupe proizvodnje ove godine, ratari traže 82 feninga po kilogramu. Sve ispod toga je, kažu, neprihvatljivo.
"Ne može se svake godine raditi u minusu. Uzmite u obzir da je prošle godine 100 kg KAN-a koštalo 140 KM, ove godine 200 maraka. To je ogromna razlika", navodi Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
"To su cifre i parametri koštanja pšenice na osnovu cijene repromaterijala, goriva, i svega ostalog i punih agrotehničkih mjera i to se ne sviđa nikome, ali tu su negdje i cijene u okruženju", kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
"Realno bi bilo da ta cijena bude koliko bude u Srbiji, na to da se dodaju troškovi transporta i da se tako odredi", dodaje Radić.
Mlinari nemaju definisan stav o pitanju otkupne cijene. Formiraće je, kažu, na osnovu cijene u regionu.
"U ponedjeljak bi Srbija trebala da izađe s otkupnom cijenom, za koju mislim da će biti oko 310 eura, u Hrvatskoj malo skuplja. 310 eura, preneseno u naš novac je 60 feninga po kilogramu", ističe vlasnik mlina Čedomir Pavlović.
Sljedeća runda pregovora zakazana je za utorak, 28. juna, u Gradskoj upravi, gdje od mlinoprerađivača traže garancije da otkupna cijena pšenice bude kao u Srbiji, ali da se na tu cijenu dodaju transportni troškovi u iznosu od tri do četiri feninga po kilogramu. Agrarni fond grada Bijeljina će, takođe, obezbijediti tri feniga po kilogramu za isporučenu pšenicu. I uz podsticaj resornog ministarstva od 400 KM po hektaru, bila bi obezbijeđena adekvatna otkupna cijena.
"Mi ćemo insistrirati da dođe do konkretne cijene pšenice, koja će biti u korist proizvođača. To kolika je cijena u okruženju mi to cijenimo, ali moramo misliti i o našoj poljoprivrednoj proizvodnji", naglašava gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Prinos će ove godine, ionako, biti umanjen za 30% u odnosu na prošlu godinu, jer ratari nisu bili u mogućnosti primijeniti sve agrotehničke mjere. No, kvalitet ovogodišnjeg roda je dobar.
"Najveći su problem robne rezerve, da postoje drugačija bi slika bila. Ovako smo prepušteni sami sebi, pod vedrim nebom na 40 stepeni ulazimo u žetvu, a ne znamo, kao i svake godine, ništa", dodaje Bakajlić.
"Jedan od osnovnih problema poljoprivredne proizvodnje na području RS-a je što imamo upropaštene robne rezerve i što zbog nepostojanja robnih rezervi ne možemo imati stabilnost na tržištu. Imamo zato divljanje cijena hljeba, brašna i svih ostalih životnih namirnica."
Zbog nesigurnog otkupa, ratari kažu da pregovaraju i o izvozu oko 50.000 tona pšenice u Tursku. Od državnog ministarstva trgovine traže da uvede mjeru zabrane uvoza pšenice na 120 dana, dok se ne otkupi sva domaća pšenica.
federalna.ba