Bajram ide ... – Dragana Tomašević
**
Dobro je čitati ... čitati o našim praznicima/blagdanima, običajima, tradiciji, o vremenima dalekim, ali i bliskim, jer danas postoje i opstaju mnogi običaji, predanja, legende ... zahvaljujući svojoj ljepoti, a neki su nam jednako i na korist i na veselje.
**
Knjiga Dragane Tomašević, „Bajram ide“, knjiga je puna priča, narodnih pjesama, eseja, bilješki o islamskom prazniku Bajramu, o Bajramu ramazanskom i Bajramu kurbanskom. Osim proze i poezije već poznatih i priznatih autora – Ahmeda Muradbegovića, Hasana Kikića, Svetozara Ćorovića, Ive Andrića, Borivoja Jevtića, Mula Mustafe Bašeskije ... u knjizi „Bajram ide“ čitamo i priče manje poznatih ili nama danas nepoznatih autora čija djela su važan dio naše kulture. Pa, tako čitamo priče, bilješke, uspomene ... Hazima Muftića, Hamdije Mulića, Hamdije Čengića, Ibrahima Hodžića, Mustafe Hilmija, Nazifa Resulovića, Mihajla Milanovića, Isaije Mitrovića ... Ova knjiga nam priča i o načinu života u pojedinim epohama, načinu slavljenja praznika, o razlikama između bogatih i siromašnih ... Ima tekstova koji nam otkrivaju zaboravljene običaje, društvene odnose, susret istoka i zapada unutar kojeg se i formirao identitet BiH ... Atmosferom Bajrama nadahnuti su stihovi mnogih pjesama, poznatih i nepoznatih autora, i one su, takođe dio izbora autorice.
**
Da bismo mi danas čitali knjigu naslova po stihu iz jedne narodne pjesme – „Bajram ide“, bilo je potrebno mnogo vremena, mnogo čitanja, slaganja i selekcije prikupljenog matrijala, mnogo istraživanja, – od biblioteka, muzeja, raznih arhiva i to ne samo u našoj zemlji nego i u inostranstvu. Dragana Tomašević skupila je u jednu knjigu preko 120 tekstova o Bajramu, običajima, vjerovanjima, proslavama ... U ovoj emisiji pažnju posvećujemo čitanju tekstova iz trećeg dijela knjige „Bajram ide“ posvećenih Hadžu i Kurban Bajramu. Tako istoričar Antun Hangi u podužem tekstu jednostavno naslovljenog „Kurban Bajram“, iz 1906.godine, detaljno opisuje značaj ovog praznika, načine kako se putovalo na Hadž i kako se obavljalo samo hodočašće i sve običaje u danima ovog Bajrama. Edhem Riza i Hadži hafiz Muhamed Krpo, takođe na svoj način opisuju put na Hadž. Alija Nametak piše o bedelima, Rešad Kadić o Bajramu hamala Mujkana, Borivoje Jevtić pripovijeda o Sakibu na raskršću, a Mihajlo o Hadži Nezir efendiji. U knjizi „Bajram ide“ nalazi se i tekst ustvari putopis Hadži Jusufa Livnjaka.
**
„Identitet se ne izgrađuje konfrontacijom koja vodi u nasilje, nego dijalogom, uzajamnim razumijevanjem, poštovanjem, povjerenjem i ljubavlju prema bližnjem. Razlika i jedinstvo abrahamskih religija, koje su djelatno prisutne u BiH, se uzajamno pretpostavljaju i uključuju. Zajednički su im ljubav prema Bogu i bližnjemu i svjetski etos,ali to obrazlažu i prakticiraju na različit način. Ako se abrahamske religije vrate svom mjerodavnom izvoru,onda će one zastupati relacijsko,a ne konfrontacijsko, mišljenje. Ljubav kao najveća čovjekova mogućnost ostvariva je samo zahvaljujući slobodi drugog: apsolutno Drugog i drugih. Kada je fra Matija Divković pisao u Sarajevu 1609. svoj Nauk krstjanski (prvu knjigu tiskanu na narodnom jeziku 1611.u Mlecima), Sarajevo je imalo svoju katoličku četvrt (Latinluk), svoju pravoslavnu četvrt(Tašlihan), svoju židovsku četvrt(Bjelave) i muslimanske četvrti od kojih je najstarija i najvažnija Vratnik. Postojali su dijelovi grada gdje su živjeli zajedno i četvrti gdje su živjeli odvojeno. Knjiga književnih tekstova, koje je priredila Dragana Tomašević, nudi novi pogled na našu religijsku i književnu povijest. Ona pokazuje kako autori iz različitih vjerskih zajednica pišu s empatijom o Bajramu i time daje velik prilog ne samo razvoju filozofije drugog nego i teologije drugog,koje su prijeko potrebne za civilizacijski pomak naprijed u našoj BiH – napisao je o knjizi „Bajram ide“ - fra Mile Babić.
**
Odabrala i uredila – Selma Dizdar
Ton-majstor – Šerkan Cakić
Foto – Selma Dizdar