Badnjak je simbol vjere, tradicije i ljubavi u proslavi Božića
Pravoslavci danas obilježavaju Badnji dan. Posljednje pripreme za doček najradosnijeg hrišćanskog praznika - Božića. Badnji dan nosi posebnu tradiciju i običaje. To uključuje sječu, unošenje i paljenje badnjaka, liturgije u hramovima i porodična okupljanja za posnom trpezom.
Po badnjak, hrastovo drvo, koje simboliše ono koje su pastiri naložili u Vitlejemskoj pećini kada se Isus rodio, krenulo se - kako to i običaji nalažu - rano jutros prije izlaska sunca.
“Tradicionalno, kao i svake godine, hrišćani proslavljaju Badnji dan, rano ustaju, idu u sječu badnjaka i tako proslavljaju ovaj hrišćanski praznik”, govori Borko Simić.
Noseći sa sobom crno vino i komad pogače, mladići jašu neosedlane konje, tražeći mlado drvo hrastovog stabla. Prema običaju, drvo se siječe s tri udarca sjekirom, tako da padne ka istoku.
“Kada dođe tamo, kaže: ‘Dobro jutro, badnjače, rođače!’ Takav je običaj. Onda baci tri puta kukuruza u zrnu, uz badnjak i nakon toga siječe. Prva kora se ostavlja, takav je običaj, da bude kajmak dobar”, objašnjava Boro Bogdanović.
Nakon sječe, vjernici badnjak voze ka svojim domovima i hramovima. U tradiciji sembersko-majevičkog kraja postoji običaj vožnje badnjaka kroz sela.
“Kada prolazi badnjak kroz selo, na nekoliko mjesta sastanu se domaćini, iznesu sto, posne hrane i pića da nazdravimo i da im čestitamo Badnji dan i Božić, da je u zdravlju i sreći”, ističe Željko Despotović.
“Sve to simbolizuje pastire koji su u Vitlejemskoj pećini dočekali rođenje bogomladenca, i mi se nadamo i vjerujemo da će i ovaj današnji i svaki naredni Badnji dan probuditi u ljudima osjećaj ljubavi, sloge, ljudskosti i međusobnog poštovanja”, kaže protojerej stavrofor Zoran Ilić.
Da se ljubav useli u svako srce želje su koje prate tradicionalno paljenje badnjaka na trgovima i u portama hramova. Tradicionalno je i vjerovanje da što je više varnica koje lete ka nebu, godina će biti srećnija i rodnija. U svim pravoslavnim hramovima, ususret najradosnijem hrišćanskom prazniku, služe se večernje liturgije - molitve koje pozivaju na mir, ljubav i slogu.
“Nažalost, ukupna situacija u svijetu je jako loša i radost je pomutila ta ljudska nesreća i razmišljanje. S druge strane, bitno je i kako ljudi doživljavaju Boga, kako ga nose u srcima svojim, a ono što stalno ponavljamo jeste da je ljubav temelj svega i ako je istinski nosimo u srcima svojim, onda neće biti problema ni po kom pitanju”, poručuje Ilić.
Badnjak gori do božićnog jutra, nagovještavajući novu svjetlost koju donosi vjera u novorođenog Hrista, kada jutarnjim liturgijama u svim pravoslavnim hramovima započinje obilježavanje najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića.
federalna.ba