Avdo Dedić: Alarmantna situacija - zalihe kiseonika se ne mogu napraviti

Iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu saopćena je informacija da ova medicinska ustanova ima dovoljno kisika za još 48 sati. Avdo Dedić, generalni direktor kompanije Messer Tehnoplin, koja nabavlja medicinski kiseonik, za Federalni radio je kazao da su količine smanjene i da ga je veoma teško logistički dopremiti u Bosnu i Hercegovinu. Najveći problem predstavlja enormna potrošnja kiseonika. 
 
Razgovarala: Aida Hasanbegović
 
Svaki dan sve je više pacijenata koji zahtijevaju kiseoničku potporu. Gospodine Dediću, da li možete garantirati da će biti dovoljno medicinskog kiseonika neophodnog za bolničko liječenje, s obzirom na to da je trenutna potrošnja sedam do osam puta veća od uobičajene? Da li je stanje alarmantno?
 
Stanje je zaista veoma  teško, u poređenju sa novembrom i decembrom kad smo imali veliki taj  pik.  Konstatirali smo da je u ovom trenutku  potražnja i dva puta veća, odnosno način na koji treba da isporučimo kiseonik i logistički sigurni dva puta teži. Stanje je veoma kritično, gotovo alarmantno, mada činimo sve sa centralom u Njemačkoj i regionalnim menadžmentom da osiguramo potrebne količine. To nam, na početku ove sedmice uspijeva, mada svakim danom imamo situacije koje usput rješavamo. 
 
Šta znači potrošnja od skoro 20 tona kiseonika po danu?
 
Ta potrošnja je ekstremna. U poređenju s normalnim okolnostima,  ta je potrošnja višestruka, može se kazati da je 6 do 7 puta veća nego što je normalna potrošnja. To zahtijeva izuzetne napore logističke i svih koji su u lancu i koji čine sve što je u njihovoj  mogućnosti da se dobiju potrebne količine za zdravstvene ustanove i da se na vrijeme isporuče.
 
Da li imate zalihe i kolike su, u slučaju da dođe do zastoja?
 
Zalihe se ne mogu napraviti, to nije moguće. Kada se projektuju i kada se postavljaju, konkretno rezervoari kiseonika koji se nalaze u kliničkim centrima, postavljaju se u skladu s tehničkim zahtjevima, a oni moraju biti tako dimenzionirani da zadovolje određen broj pacijenata. U ovom slučaju broj pacijenata je nekoliko puta veći, tako da rezervoari nisu dostatno veliki i zalihe se ne mogu stvoriti za nekoliko dana. U normalnim okolnostima, primjerice, u Kliničkom centru u Sarajevu “dosipali“ smo u deset dana, sada to radimo svaki dan.
 
Možete li mi reći koje su uobičajene količine na sedmodnevnoj bazi i, primjerice, kolika je posljednja isporuka, radi adekvatne usporedbe i uvida u realno stanje?
 
Vratit ćemo se na Klinički centar u Sarajevu. Ako kažemo da je to bila količina od 12 do 13 tona na bazi deset dana, a sad isporučujemo svaki dan istu količinu, nije teško izračunati. Sinoć smo dobili dvije cisterne koje su isporučene zdravstvenim ustanovama, na putu su druge količine. Vjerujem da ćemo tokom noći obje cisterne imati na lokaciji, ili Sarajeva ili mjesta gdje budu potrebne.
 
Uglavnom kupujete u Austriji i prozvodite manje količine u Zenici. Koliko možete proizvesti u Zenici?
 
Mi proizvodimo na dnevnoj bazi u Zenici između 7 i 8 tona. Iz inostranstva na granici s Njemačkom, Francuskom, odnosno daleki sjever Austrije, odatle dobijamo količine kojim dopunjavamo, mada dopunjavanje nije adekvatan termin, jer glavne količine uvozimo. One su višestruko veće od onog što možem proizvesti u Zenici koja nam služi da se „pokrijemo“ u nekom logističkom lošem tajmingu koji uzokuju različiti uzroci. Primjerice, kao sinoć zastoj na granici sa Slovenijom, kada su zaustavljeni kamioni. Imate onda jedan tajming od nekoliko sati koji pokrijemo količinama proizvedenim u Zenici.
 
Messer je glavni snadbjevač medicinskog kiseonika u BiH. Situacija  na tržištu je izuzetno komplicirana, što je dodatna otežavajuća okolnost. Šta je konkretno glavni razlog i koliko je to činjenica da zemlje regiona uvoze kiseonik iz istih država, da je konkurencija velika?
 
Naše okruženje je u lošoj situaciji. Srbija kupuje u neograničenim količinama za svoju populaciju koja je četiri puta veća. Situacija u Hrvatskoj i Sloveniji je bolja, kao i u Mađarskoj koja po koncepciji spada u Jugoistočnu Evropu. Veoma malo ostaje na tržištu što mi uspijemo da nabavimo. Za sada uspijevamo, do kada, ne znamo, jer se situacija mijenja iz minute u minut. Ne samo na nivou regije nego u čitavoj Evropi.
 
S obzirom na to da je situacija na tržištu komplicirana, pretpostavljam da to diktira i cijenu?
 
Cijene se mijenjaju, jer su transportni troškovi povećani, sada su udaljenosti od hiljadu kilometara, a ne stotinu. Kupuje se od kupaca koji nisu iz kruga kompanije Messer. Tržište jednostavno diktira cijene, kupujemo bezuslovno. Bitno je da nabavimo kiseonik, da sačuvamo naše pacijente, naše građane, što je više moguće.
 
Nedavno je ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić izjavio da se najmanje 30 posto kiseoničke potpore raspe. Da li je moguće u ovoj situaciji štedjeti?
 
To je paušalna ocjena, 30 posto da se rasipa? Velika je to brojka. Ne bih rekao. Niko nije izvršio testiranje da bismo imali tačnu procjenu. Možda postoje mogućnosti za neko rasipanje, ali ne u takvim količinama, to je nemoguće. Ljekari ne mogu vršiti uštede, oni vjerovatno, prema svom iskustvu, znanju, stanju pacijenta, odlučuju da li je to deset ili pedeset litara u minuti. U to ne bih ulazio, to je pitanje struke, naveo je Dedić. 

intervju
Woody Allen intervju zlostavljanje
0 29.03.2021 08:56
Nevenko Herceg Federalni radio intervju
0 11.03.2021 18:15
Meghan Markle princ Harry intervju
0 08.03.2021 11:22
Vedad Ibišević sport intervju film
0 11.02.2021 14:36