Astrid Lindgren – glas djetinjstva koji je mijenjao svijet

Astrid Lindgren, jedna od najvažnijih i najvoljenijih književnica za djecu u historiji svjetske književnosti, preminula je 28. januara 2002. godine, ali njeno stvaralaštvo je i danas aktuelno. Rođena je 1907. godine u Švedskoj a svojim je knjigama obilježila djetinjstva miliona ljudi širom svijeta, ostavljajući veliki trag na društvo u kojem je živjela.

Najpoznatija je po liku Pipi Duge Čarape, djevojčice koja je bila snažna, slobodna i neustrašiva u svijetu odraslih pravila. Stvaranjem te čuvene junakinje Astrid Lindgren je kroz književnost djeci ponudila nešto revolucionarno – pravo na glas, maštu i prkos nepravdi. Njeni likovi nisu bili savršeni, ali su bili iskreni, hrabri i puni topline. Upravo u tome leži njihova trajna privlačnost.

Rođenje Pipi i početak revolucije u dječijoj književnosti

Lik koji je Lindgren učinio besmrtnom rođen je u sasvim intimnom trenutku. Dok je njena kćerka Karin bila bolesna, zamolila je majku da joj ispriča priču o neobičnoj djevojčici po imenu Pipi Långstrump. Astrid Lindgren tada nije mogla znati da je upravo stvorila jedan od najrevolucionarnijih likova u dječijoj književnosti.

Pipi je bila sve ono što se od djevojčica tada nije očekivalo: snažna, samostalna, neposlušna, puna samopouzdanja i s malo poštovanja prema autoritetima. Živjela je sama, mogla je podići konja i uvijek je stajala na strani pravde. Kada je prva knjiga objavljena 1945. godine, Lindgren je imala 38 godina – a književni svijet dobio junakinju koja će zauvijek promijeniti način na koji se gleda na djecu.

Do danas su knjige o Pipi Dugoj Čarapi prevedene na 78 jezika, a prodano je oko 70 miliona primjeraka širom svijeta.

Legendarni TV serijal sa Inger Nilsson u ulozi "Pipi"

S pričom i dogodovštinama o Pipi Dugoj Čarapi upoznata je i šira publika, zahvaljujući i televizijskoj seriji "Pippi Longstocking" iz 1969. godine, koja je brzo stekla veliku popularnost u Švedskoj i inostranstvu. U ovoj seriji ulogu Pipi tumačila je Inger Nilsson, dok je adaptaciju režirao Olle Hellbom, a scenarije za epizode često je sama Astrid Lindgren prilagođavala i potpisivala, držeći se duha originalnih knjiga.

Pipi Duga Čarapa, Inger Nilsson u ulozi "Pipi"

Švedska glumica danas ima 59 godina i više se ne bavi aktivno glumom

Krajem 1990-tih snimljen je animirani film Pippi Longstocking baziran na knjigama Astrid Lindgren, u koprodukciji Švedske, Njemačke i Kanade. Film su ko-režirali Michael Schaack i Clive A. Smith, a scenarij je napisala Catharina Stackelberg, prilagođavajući originalnu priču za animirani format. Ovaj film poslužio je kao osnova za još širu animiranu priču o Pipi.

Djeca, usamljenost i hrabrost da se govori o teškoćama

Usamljena i zanemarena djeca česta su tema u djelima Astrid Lindgren. Ona nije bježala od tuge, straha, smrti ili osjećaja nepripadanja. Naprotiv – vjerovala je da književnost treba pomoći djeci da razumiju svijet i pronađu snagu u teškim situacijama.

Likovi poput Emila iz Lönneberge, Ronje – kćerke razbojnika, braće Lavlje Srce ili neobičnog Karlssona s krova, nude različite odgovore na dječiju samoću i potrebu za razumijevanjem. Karlsson, na primjer, kroz humor i maštu pomaže dječaku Eriku da se nosi s osjećajem zapostavljenosti. Taj balans između igre i ozbiljnih emocija postao je zaštitni znak Lindgreninog pisanja.

Ukupno je napisala 34 romana i 41 slikovnicu, a njeni likovi postali su dio kolektivnog odrastanja djece širom svijeta.

Glas koji je Švedska slušala

Iako je svjetsku slavu stekla relativno kasno, Lindgren je brzo postala mnogo više od književnice, snažan društveni glas i moralni autoritet te neumorni zagovornik onih koje društvo često ne čuje. Nije se ustručavala javno govoriti o pitanjima poreza, nasilja nad djecom, ljudskog dostojanstva i prava životinja.

Zbog ogromne popularnosti i povjerenja koje je uživala, ono što je Astrid Lindgren govorila – Švedska je slušala.

Njeni stavovi nisu ostajali samo na riječima – često su dovodili do stvarnih promjena u zakonima i društvenim normama.

Bajke koje su mijenjale zakone

U 68. godini života izazvala je politički potres kada je objavila satiričnu bajku „Pomperipossa u Monismaniji“, u kojoj je kritikovala švedski poreski sistem zbog kojeg je kao samostalna spisateljica morala plaćati čak 102 posto poreza. Tekst je dospio na naslovnice i doveo do stvarnih zakonskih promjena.

Još snažniji odjek imao je njen govor „Nikada nasilje!“, održan 1978. godine prilikom dodjele Nagrade za mir Njemačkog udruženja izdavača. U njemu je jasno poručila da djeca odgajana nasiljem često nasilje prenose u odrasli život. Već godinu kasnije, Švedska je postala prva zemlja na svijetu koja je zakonom zabranila tjelesno kažnjavanje djece.

Borba za slabije – i za životinje

Lindgrenina empatija nije bila ograničena samo na djecu. Snažno se zalagala i za prava životinja, posebno kritikujući industrijski uzgoj. Njena kampanja dovela je do donošenja zakona o zaštiti životinja, poznatog kao Lex Lindgren, koji je švedska vlada simbolično objavila kao poklon za njen 80. rođendan.

Pred kraj života, Astrid Lindgren postala je toliko uticajna da su je novinari pitali za mišljenje o svemu – od obrazovanja i socijalne politike do svjetskog mira. Njena riječ imala je težinu, a stavovi su se prenosili na naslovnicama.

Upravo zbog tog utjecaja, tokom rasprave o ulasku Švedske u Evropsku uniju, dio medija koji je podržavao članstvo namjerno je izbjegavao da joj daje prostor – svjesni da bi njen glas mogao promijeniti tok debate.

Nagrada Astrid Lindgren – naslijeđe koje traje

Astrid Lindgren jedna je od najprevođenijih autorica na svijetu i bez sumnje najpoznatija švedska književnica.

U čast njenog doprinosa književnosti i dječijim pravima, Švedska je 2002. godine ustanovila Memorijalnu nagradu Astrid Lindgren (Astrid Lindgren Memorial Award – ALMA), danas najveću svjetsku nagradu za književnost posvećenu djeci i mladima. Nagrada se dodjeljuje autorima, ilustratorima i organizacijama koje u svom radu njeguju vrijednosti koje je Lindgren cijelog života branila: humanost, slobodu, maštu i poštovanje prema djetetu. Među kandidatima za ovo prestižno priznanje bili su i neki od  bh. pisaca poput Šime Ešića i Fahrudina Kučuka.

Danas, više od dvije decenije nakon njene smrti, Astrid Lindgren ostaje prisutna – u knjigama, zakonima, stavovima i sjećanjima generacija. Njene priče se i dalje čitaju, prevode i ekraniziraju a u njima se ogledaju vrijednosti koje je neumorno branila – sloboda, pravda, nenasilje i poštovanje prema slabijima. Bila je savjest jednog društva i dokaz da riječi, kada su iskrene i hrabre, mogu mijenjati svijet.

Kako je sama rekla:

„Želim pisati za čitatelje koji mogu stvarati čuda. Djeca stvaraju čuda dok čitaju."

federalna.ba