Kržalić o Dodikovim odlukama: Tužilaštvo da pokaže imamo li vladavinu prava
Raspisivao je Milorad Dodik i ranije referendume, najavljivao otcjepljenje i mijenjao zakone. Je li posljednja neustavna odluka o referendumu na kojem bi se građani trebali izjašnjavati o presudi i 13 zaključaka opasniji po budućnost Bosne i Hercegovine od svih dosadašnjih odluka?
Gotovo mjesec od pravosnažne osuđujuće presude, a zatim i oduzimanja mandata predsjednika RS-a, Milorad Dodik ne odustaje. Poziciju ne napušta, a presudu odbacuje. I ponovo ulazi u zonu krivičnih djela. Lažno se predstavljajući kao predsjednik entiteta, donosi odluke, a s ciljem spašavanja mandata - Narodnoj skupštini RS-a diktira neustavne zakone. To znači i alarm državnim pravosudnim institucijama za reakciju. Iako u formi zaključaka, sadržaj je opasan: od tačke do tačke, mnogo je sigurnosnih i političkih prijetnji za državu.
“Oni nemaju zakonsku važnost, ali su uvod u neke buduće političke korake koji mogu značiti - kao i sami zaključci - dalje urušavanje i ugrožavanje ustavnopolitičkog poretka, unošenje političkog haosa, nemira i nesigurnosti i na prostoru entiteta RS, ali i općenito države Bosne i Hercegovine”, ističe Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
“S aspekta sigurnosti nude lošu sliku investitorima za sigurnost stranih ulaganja. S druge strane, svakako da ovakvi zaključci urušavaju i dosad uspostavljeni sistem koji je težio ka EU i narušavaju sigurnosni ambijent u Bosni i Hercegovini”, ocjenjuje Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.
Na kraju liste najopasnije: u zahtjevu za pripremu Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda jasna je secesionistička namjera.
“Entiteti RS i FBiH i po Ustavu i po zakonu, ali i međunarodnom pravu nemaju nikakav zakonski osnov da odlučuju o bilo kakvom samoodređenju i samoopredjeljenju”, ističe Fejzić.
Napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine u pokušaju, krivično djelo, jedno u dugom nizu.
“Dodik je ušao u zonu krivične odgovornosti s krivičnim djelom lažno predstavljanje iz Krivičnog zakona RS-a, budući da i dalje obnaša svoju funkciju, donosi određene akte, izvodi određene radnje”, upozorava Davor Trlin, profesor ustavnog prava na SSST-u.
Alarm za državne institucije.
“Ovo je klasični posao za Tužilaštvo da pokaže građanima da imamo vladavinu prava”, poručuje Kržalić.
“Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji provjerava ustavnost akata entiteta, može rješavati sporove između institucija. Mogu poništiti i suspendovati zaključke ako ustanove da krše Ustav Bosne i Hercegovine. Naravno, i visoki predstavnik, odnosno OHR, budući da nadzire implementaciju Dejtonskog sporazuma”, navodi Trlin.
Hoće li reagirati, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne odgovara. A ni Sud Bosne i Hercegovine, koji u ovom slučaju ne poštivanje presude, mjeru zabrane može pretvoriti u kaznu zatvora. Dok je reakcija na čekanju Dodik putuje. Nezvanično, u statusu predsjednika i uz VIP tretman. Detalje mora objasniti Granična policija Bosne i Hercegovine. Naš upit je bez odgovora, a objašnjenje od direktora Granične policije čeka i zastupnik zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine Albin Muslić. Uz upozorenje da VIP tretman znači neizvršavanje pravosnažne presude.
“S obzirom na to da je Milorad Dodik dana 21. 8. 2025. godine prisustvovao košarkaškoj utakmici između Srbije i Slovenije u Beogradu, postavlja se pitanje da li je za putovanje u Beograd koristio diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine i VIP status na graničnim prijelazima Bosne i Hercegovine, posebno na graničnom prijelazu Aerodroma Banja Luka”, naveo je Muslić.
“Ovdje nije u pitanju Dodik nego menadžer i menadžment Granične policije koji treba da se zapita da li i oni ulaze u krivično djelo ne poštujući i ne implementirajući odluke Suda”, ističe Kržalić.
Krivična djela, sporni potezi, neustavno djelovanje, koliko god ih bilo država ima mehanizme da odgovori. Ali ne i previše vremena za čekanje na sankciju Dodika koji za bar još dan mandata u vlastiti ponor vuče entitet i državu.
federalna.ba