"Ako Iran dobije bombu, to će biti Bibijeva": Trumpov nacrt sporazuma izazvao uzbunu u Izraelu

Kada je američki predsjednik Donald Trump zajedno s Izraelom u februaru pokrenuo "preventivni" rat protiv Irana, mnogi u Izraelu vjerovali su da svjedoče vrhuncu političke i diplomatske karijere izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Operacija koju je Washington nazvao “Operation Epic Fury” (Operacija Epski bijes), dok je u Izraelu dobila naziv “Operation Roaring Lion” (Operacija Lavlja rika), predstavljena je kao historijska prilika da se ozbiljno oslabi iranski režim, uništi njegov nuklearni program i preoblikuje sigurnosna arhitektura Bliskog istoka. Međutim, gotovo tri mjeseca kasnije, optimizam kojim je rat dočekan u izraelskoj javnosti počinje blijediti, analizira The Guardian.

Pregovori SAD-a i Irana o Hormuškom moreuzu izazvali bijes u izraelskom vrhu

Iranski režim i dalje je na vlasti u Teheranu, pregovori između SAD-a i Irana se nastavljaju iza zatvorenih vrata, a administracija Donalda Trumpa sada pokušava postići dogovor kojim bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz za međunarodni promet nafte. Upravo ti pregovori izazvali su ozbiljno nezadovoljstvo, pa čak i bijes unutar izraelskog političkog i sigurnosnog establišmenta.

Ugledni izraelski komentator Nahum Barnea u listu Yedioth Ahronoth oštro je kritikovao i američkog predsjednika i Netanyahua, tvrdeći da je Izrael postao potpuno zavisan od “nepredvidivog, ispraznog i očajnog američkog predsjednika”. „Što je bijes veći, što je rika glasnija, to je poraz veći“, napisao je Barnea u analizi strategije koju je Netanyahu vodio prije i tokom rata s Iranom. Prema njegovim riječima, eventualni sporazum između Washingtona i Teherana mogao bi dodatno osnažiti iranski režim, posebno ukoliko dođe do odmrzavanja milijardi dolara iranske imovine u inostranstvu.

„Milijarde koje će završiti u rukama režima pomoći će mu da preživi i konsoliduje moć“, upozorio je Barnea.

Još na početku sukoba dio izraelskog sigurnosnog vrha upozoravao je da Netanyahu preuzima ogroman politički rizik pokušavajući postići promjenu režima u Iranu. Kritičari su tvrdili da bi takva strategija mogla ugroziti jedan od najvažnijih stubova izraelske vanjske politike – dugogodišnju dvostranačku podršku Izraelu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sada, gotovo tri mjeseca nakon početka rata, američke ankete pokazuju da bi upravo narušavanje te podrške moglo postati najdugotrajnija posljedica sukoba.

Prema pisanju američkih medija, Izrael je praktično isključen iz aktuelnih pregovora između SAD-a i Irana. Navodi se da izraelska vlada ne samo da ne učestvuje direktno u razgovorima, već nije ni redovno informisana o njihovom toku. Zbog toga se, kako tvrde izvori bliski izraelskim sigurnosnim strukturama, Tel Aviv oslanja na regionalne saveznike i njihove obavještajne mreže koje prate iransko rukovodstvo.

Kritičari tvrde da bi novi sporazum mogao biti slabiji od Obaminog nuklearnog dogovora iz 2015.

Sporazum koji Trumpova administracija pokušava postići s Teheranom mogao bi uključivati određena ograničenja za iranski nuklearni program, ali brojni analitičari u Izraelu smatraju da bi takva ograničenja bila slabija od onih iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, poznatog kao JCPOA, koji je dogovorila administracija bivšeg američkog predsjednika Barack Obame.

Netanyahu je tada otvoreno napadao taj sporazum čak i tokom govora u Washingtonu, tvrdeći da predstavlja historijsku grešku i prijetnju opstanku Izraela. Sada dio izraelskih komentatora smatra da bi novi dogovor mogao biti još nepovoljniji.

Novinar Ben Caspit iz lista Ma’ariv upozorio je da bi posljedice rata i eventualnog sporazuma o prekidu sukoba mogle čak ubrzati iranski nuklearni program umjesto da ga unište, kako je Netanyahu ranije obećavao.

„Ako Iran jednog dana zaista dođe do nuklearne bombe, to će biti Bibijeva bomba“, napisao je Caspit, koristeći Netanyahujev nadimak.

On smatra da je ubistvo iranskog vrhovnog vođe Ali Khameneija uklonilo ključnu osobu koja je godinama balansirala između razvoja nuklearnog programa i izbjegavanja konačnog koraka ka izradi nuklearnog oružja. Dodatni razlog za zabrinutost u Izraelu jeste činjenica da druga ključna pitanja zbog kojih je rat pokrenut – iranska mreža regionalnih saveznika i arsenal balističkih projektila – gotovo da nisu ni uključeni u aktuelne pregovore između Washingtona i Teherana.

Istovremeno, krajnje desni članovi Netanyahujeve vladajuće koalicije sve otvorenije traže sukob s Trumpovom administracijom zbog djelimičnog primirja s Hezbollahom u Libanu, koje je postignuto pod američkim pritiskom. Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir poručio je na društvenim mrežama da je “vrijeme da premijer udari šakom o Trumpov sto i obavijesti ga da se Izrael vraća ratu u Libanu”.

Dio izraelske javnosti podržava rat, ali raste nezadovoljstvo zbog izostanka promjene režima u Iranu

Uprkos kritikama, strah od Irana i njegovih saveznika i dalje je snažan faktor u izraelskom društvu. Istraživanja javnog mnijenja pokazivala su značajnu podršku građana odluci da se krene u rat protiv Irana, čak i nakon višesedmičnih raketnih napada na izraelske gradove. Međutim, nakon postizanja primirja dio javnosti izrazio je nezadovoljstvo zaustavljanjem sukoba. Prema podacima Izraelskog instituta za demokratiju, više od trećine izraelskih Jevreja izjavilo je da su veoma ili djelimično nezadovoljni prekidom vatre, dok je nešto više od četvrtine podržalo zaustavljanje borbi.

Istovremeno je opadala podrška samoj vladi, posebno kako je rat trajao bez obećane promjene režima u Teheranu. Još u aprilu, kada je među izraelskom javnošću postojao veći optimizam da će SAD nastaviti snažan pritisak na Iran, samo nešto više od trećine građana pozitivno je ocijenilo način na koji vlada vodi rat. Ipak, kritike nisu usmjerene isključivo prema Netanyahuu. Dio komentatora smatra da je Trump barem pokazao spremnost da koristi američku vojnu moć protiv Irana, za razliku od prethodnih američkih administracija.

Novinar Ariel Kahana iz dnevnika Israel Hayom napisao je da Trumpu treba priznati da je “barem pokušao”. „Njegova spremnost da protiv Irana upotrijebi ogromnu američku vatrenu moć deset puta je bolja od historijske nemoći koju su pokazivali njegovi prethodnici“, naveo je Kahana. Ipak, zaključio je da Iran trenutno svijetu može predstaviti sliku pobjede jednostavno zato što je režim i dalje opstao.

„Trump zasad nema vlastitu sliku pobjede koju bi mogao pokazati. A to nije dobra vijest za izraelski narod“, poručio je on.

federalna.ba