Ahmetović za FR: "Berlinski proces" će ostati dominantni proces

U Berlinu je organiziran summit u okviru Berlinskog procesa, na kojem su potpisani sporazumi koji bi građanima Bosne i Hercegovine omogućili da uskoro u sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Kosovo, putuju s osobnim kartama. Tri sporazuma vezana za slobodni protok ljudi, potpisana su pod pokroviteljstvom njemačke vlade. O rezultatima dugotrajnih napora međunarodne zajednice u sklopu Berlinskog procesa, nametanju izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, aktualnom geopolitičkom kontekstu i budućnosti Zapadnog Balkana, integracionom procesu BiH, za Federalni radio govorio je Adis Ahmetović, zastupnik SPD-a u njemačkom parlamentu i izvjestilac Bundestaga za vanjsku politiku.

Za intenziviranje Berlinskog procesa i  novu dinamiku može se zahvaliti aktuelnoj vladi SPD-og kancelara Olafa Sholza i ministrici vanjskih poslova Analleni Baerbock (Bündnis 90/Die Grünen)  te je jako dobro što nova vlada Njemačke ima veliki interes za Zapadni Balkan,smatra Ahmetović.

„Bitan je signal da se ponovo počne s Berlinskim procesom  čime se želi pokazati da Zapadni Balkan pripada Europskoj uniji i da nije to samo neka regija s kojom se može igrati. Na ovaj način se vraća nada politici i građanima Bosne i Hercegovine i  Zapadnog Balkana. Sporazumi koji će se potpisati su jako važni, pogotovo onaj da se može između država regiona putovati  s ličnom  kartom. Prije nekoliko mjeseci niko nije mogao vjerovati da će ovako nešto uspjeti.“

 Na pitanje da li je opravdana bojazan da je “Berlinski process” drugo ime za ideju “Otvoreni Balkan”, Ahmetović nema dilemu.

„Berlinski proces će ostati dominantni proces, jer svih šest zemalja Zapadnog Balkana su u procesu na istom nivou. Jako je bitno razvijanje ekonomskog prosperiteta regiona, treba se zadržati na Berlinskom procesu. Berlinu nije važan Otvoreni Balkan, to je privatna stvar predsjednika Srbije i premijera Albanije, Aleksandra Vučića i Edija Rame.“

Na pitanje da li se na Berlinski proces može gledati kao na dobar mehanizam pripreme za članstvo u Europsku uniju, s obzirom na to da su i države Višegradske grupe, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska prošle kroz sličan proces, Ahmetović kaže da ako Zapadni Balkan želi da bude dio EU treba da se drži Berlinskog procesa.

„To je ideja nastala 2014. godine, nažalost, u mandatu kancelarke Merkel, proces je bio stopiran nakon 2016. i 2018. Sada postoji nada, kancelar Scholz je na summitu u Pragu rekao da EU treba da raste i da će sve učiniti da dođe do proširenja na istoku s Ukrajinom i Moldavijom i na Zapadnom Balkanu, priključenjem svih šest zemalja. To je za BiH jako važno.“

Aktivacija Berlinskog procesa desila se zbog činjenice da se  onemogući stvaranje prostora na Zapadnom Balkanu u koji bi stupili Rusija ili drugi akteri. Ahmetović tvrdi da Mađarska igra protiv Bosne i Hercegovine, da se Viktor Orban i Milorad Dodik slažu u vezi s pitanjem Rusije i Ukrajine. Brojni su utjecaji na Zapadnom Balkanu, kazao je Ahmetović, od američkog, kineskog, iranskog, turskog.

„Ako se Europska unija i Njemačka ne interesiraju za regiju Zapadnog Balkana, ostavlja se prostor drugim snagama. Mi političari iz EU trebamo učiniti sve kako bi se dala perspektiva ovom regionu. Unija ne smije ostati samo s 27 zemalja, trebamo raditi zajedno da razvijamo Europu kao cijeli kontinent. Ne želimo da Kina i Rusija povećaju svoj utjecaj, ova regija je uvijek bila interesantna jer je bila poveznica između Istoka i Zapada.

Komentirajući integracijske procese Bosne i Hercegovine smatra da je prijedlog uvjetnog kandidatskog statusa za BiH veliki uspjeh. Na pitanje da li možemo biti optimisti da će BiH do decembarskog roka ispuniti traženih osam uvjeta, koji se odnose na ključne reforme, ističe da je boraveći proteklih dana u BiH vidio određenu pokretačku snagu i motivaciju.

„Ako se u rokovima konstituira vlast i demokratske institucije, prvo što treba uraditi je da se usvoje potrebni zakoni s agende. Svi su rekli da će se potruditi, sada je vrijeme. Ako to ne urade, znat će se ko blokira integracijski proces. Ako to ne urade, onda Europska unija neće doći prema Sarajevu , Banjoj Luci, Mostaru, Bihaću... , narod će doći prema EU. Mladi će otići , postavlja se pitanje s kim će onda političari graditi državu. Reforme ne trebaju zbog Pariza, Brisela, Berlina, ako si odgovoran političar i voliš svoju zemlju i narod, onda radi reforme za svoje građane“

Da li će zbog geopolitičkog konteksta, prije svega rata u Ukrajini, Zapadni Balkan, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, integrirati u Evropsku uniju, a da se progleda kroz prste i na neki način zanemare tražene reforme, Ahmetović kaže da to nije moguće.

„Ako vam sad kažem, nemojte raditi na reformama, EU će vam pokloniti kandidatski status, onda niko neće ništa raditi. EU planira da uloži u Zapadni Balkan 500 miliona eura, i u BiH će doći novac s kojim se može ulagati u infrastrukturu.  Znam da je posljednjih godina bilo teško, da  nije bilo pomaka, da je bilo puno blokada, ali vjerujem da su  političari razumjeli u kojim geopolitičkim uvjetima živimo i da će raditi za budućnost države“.

Navodi da u razvijenoj demokraciji, kakva je Njemačka, nije moguće da se izborni zakon mijenja u izbornoj noći te intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta  okarakterizirao je kao šamar biračima.

„Nema šanse, to sam već rekao. Nema legitimnost taj tajming. To je bio nepotreban šamar svima koji su izašli na izbore i participirali u njima. Građani koji žive 30 i više godina u Njemačkoj, a još uvijek imaju bh. državljanstvo također su izašli na izbore. Šokirani su bili odlukom izmjene Izbornog zakona u izbornoj noći, osjećajući se kao građani drugog reda. Neki k

ažu da BiH nije normalna država, ali ne treba praviti narod nenormalnim.“

Iako kritizira odluku visokog predstavnika na dan izbora, poručio je da je Njemačka uvijek imala konstruktivnu ulogu u BiH:

„Njemačka je veliki prijatelj BiH, podržava građanski princip uređenja, želi da Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije. Sve to podržava i Christian Schmidt, bitno je da se na rad visokog predstavnika ne gleda samo na osnovu jedne odluke koja jeste donijela štetu u odnosu između OHR-a i građana. Moram reći da ta odluka nije donesena samoinicijativno, ona je dobila podršku Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, ali i određenih političara iz bošnjačkih i probosanskih stranaka. To je činjenica koju treba reći, da postoje političke snage u BiH koje su bile za odluku.“