Ademović: Ne mogu tvrditi da je međunarodna zajednica promijenila kurs

Članice Vijeća sigurnosti UN-a jednoglasno su usvojile Rezoluciju o produženju misije Eufora u Bosni i Hercegovini, iako visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nije podnio izvještaj o postojećim društveno-političkim događajima i krizi u kojoj se naša država nalazi. Bez obzira na to, gotovo sve članice Vijeća sigurnosti podržale su djelovanje OHR-a ali i zatražile od vlasti u Bosni I Hercegovini da se vrate na put reformi, ispunjavanje obaveza prema evropskim integracijama kao i davno postavljenih uvjeta 5+2, kako bi se mogao zatvoriti Ured visokog predstavnika. Do ispunjavanja tih obaveza, OHR i Vijeće za provođenje mira ostaju posvećeni provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Govoreći o rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, profesor ustavnog prava Nedim Ademović kaže:

„Ono što je najvažnije jeste to što je međunarodna zajednica - uključujući Rusiju, bez obzira na njene druge stavove, pogotovo vezane za OHR - mišljenja da je vojna prisutnost u Bosni i Hercegovini neophodna. Prema tome, nažalost, šalje se iz svijeta jedna poruka Bosni i Hercegovini - da smo mi još uvijek neuređeno društvo i država koja ne samo da, u smislu razvoja u tim civilnim aspektima već i u vojnom smislu, nije još uvijek mirna. I nije sigurna, već je potreban jedan pritisak. S obzirom na događanja u zadnjih par mjeseci, i najave Milorada Dodika, SNSD-a, i na kraju krajeva, da tako kažemo, političke pozicije u RS-u, da će uraditi secesiju bez obzira na to što oni to neće formalno da proklamuju... mislim da je to jako dobra poruka zato što osigurava na neki način mir, što je nama najvažnije u ovom momentu. Međutim, bez obzira na to, ta rezolucija kao takva i bez obzira na to što je izbačen izvještaj ili spominjanje uopšte Ureda visokog predstavnika, ova rezolucija nije ništa u međunarodno-pravnom ili formalno pravnom smislu uticala na njegov položaj, i dalje će ostati sukobljavanje s jedne strane RS-a i Rusije, koja smatra da visoki predstavnik nije legitiman zato što ga Vijeće sigurnosti nije potvrdilo, dok ostatak svijeta smatra da jeste legitiman, da se treba poštivati dosadašnja praksa imenovanja bez potvrde Vijeća sigurnosti visokog predstavnika. Prema tome, taj aspekt sukoba ostaje, ali ostaje i činjenica da visoki predstavnik jeste tu, ured njegov je tu, i mislim da i bonske ovlasti su apsolutno tu. Znači, sve je ostalo nedirnuto kako jeste, s tim što ga rezolucija nije spomenula, što je, doduše, prvi put promjena neke prakse, u smislu da visoki predstavnik nije dao svoj izvještaj Vijeću sigurnosti.“

Iako su gotovo sve članice Vijeća sigurnosti UN-a podržale OHR, ruski utjecaj je to zasjenio. Istovremeno, ambasadori Hrvatske i Srbije imali su znatno duža obraćanja vezano za situaciju u Bosni i Hercegovini, a upravo na tragu onog o čemu je ruski ambasador govorio – da u BiH ne treba međunarodna zajednica da se miješa u političke odnose. Kako to komentirate?

„Ja apsolutno ne mogu da prihvatim te stavove Rusije, zato što to jednostavno nije tačno, nije odraz stanja na terenu, nije odraz, na kraju krajeva, prava i tekovine od Dejtona do danas. Činjenica je da BiH ima unutrašnji problem od Dejtona do danas, u smislu da se negira njeno postojanje i da postoje stalne tendencije razbijanja države. I da međunarodna zajednica mora davati stalnu podršku suverenitetu, i unutrašnjem i vanjskom, Bosne i Hercegovine, pa čak u zadnje vrijeme i teritorijalnom integritetu, što ne podrazumijeva samo međunarodno-pravni, civilni pritisak već to sad zahtijeva jednu vojnu prisutnost na terenu i oko Bosne i Hercegovine kako bi se zaista stvar držala pod punom kontrolom, bez obzira na to koliko neko bio optimista pa tvrdio da u BiH ne može više izbiti sukob manjih ili većih razmjera. Ja uvijek pokušavam da nas podsjetim na tu prokletu 91. i 92., kada su svi govorili da neće biti sukoba i onda jedno jutro se desilo da je BIH bila totalno u ratu, sa svih strana opkoljena. Prema tome, treba raditi na tom da se stalno učvršćuje taj mir i da se državnost BiH jača i, naravno, da se nađe jedan kvalitetan balans unutar tih političkih mogućnosti...“

Da li je BiH ponovo u nekom međuprostoru u međunarodnim odnosima?

„Ja ne mogu tvrditi da je međunarodna zajednica promijenila kurs. Rusija je zadržala svoj stav. S tim da kad usporedite položaj Rusije za „pregovaračkim stolom“ danas i položaj Rusije 1995. godine, onda shvatite da se tada Rusija nije pitala, a sada se pita. I u Vijeću sigurnosti je bez ruskog glasa, kao i u Vijeću za implementaciju mira, vrlo teško donijeti jednoglasan stav jer Rusija stalno iskače. I ono što je činjenica i što građani Bosne i Hercegovine moraju da shvate jeste da je cijeli svijet na jednoj strani, a samo je Rusija i RS na drugoj strani. Znači, cijeli demokratski, civilizacijski, pravnodržavnički svijet koji njeguje tekovine i vrijednosti onoga što imamo poslije Drugog svjetskog rata, jasno se stavlja na stranu Bosne i Hercegovine i njenog suvereniteta, integriteta, subjektiviteta i šalje jasnu poruku da ovo što radi zvanična vlast u RS i gospodin Milorad Dodik zajedno sa njegovom političkom strankom, apsolutno ne nailazi na bilo kakvo odobravanje. Štaviše, koliko god imali sumnje u razmišljanja visokog predstavnika zadnja tri mjeseca, njegov izvještaj je apsolutno, nedvojbeno potvrdio upravo ono što danas svi u svijetu tvrde, a to je da Milorad Dodik radi, zagovara, propagira nešto što cijeli svijet osuđuje i što će kad-tad naići na određene vrste sankcija koje će značiti „stop“, i vraćanje ponovo u okvire onoga gdje smo stali i na put kojim jedino BiH mora da ide.“

federalna.ba