30 godina od početka opsade Sarajeva
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je hiljadu i 425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada. Tokom opsade poginulo je 11 hiljada i 541 građanin Sarajeva, među njima hiljadu i 601 dijete.
Sjećanje i na prve civilne žrtve rata Suadu i Olgu
Prve civilne žrtve opsade Sarajeva, Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra. Tim povodom, jutros je položeno cvijeće na mostu Suade i Olge. One su željele samo normalan život, kaže specijalista interne medicine koji je preko noći morao raditi i hirurške poslove u ratnoj Općoj bolnici.
U Vijećnici održana Međunarodna konferencija 30 godina poslije – Sarajevo; Suljaćić poručio: Da smo nestali, bili bismo danas samo fusnota u historiji…
U sarajevskoj Vijećnici održana je Međunarodna konferencija "30 godina poslije - Sarajevo", kao jedan od centralnih događaja na kojoj je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, poručio da nije bilo opsade Sarajeva, ne bi bilo genocida u i oko Srebrenice. Seržu Bramercu, glavnom tužiocu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i sudiji Karmelu Agiusu se zahvalio za sve što su uradili za BiH i njen narod, te dodao:
Da smo nestali, bili bismo danas samo fusnota u historiji, niko ne bi primijetio. Zato, danas je ovo dan našeg trijumfa, naše pobjede, jer poraz je značio nestanak svega što znamo, što smo poznavali i što vidimo oko sebe.
Uprkos tom revizionizmu, moramo biti snažni. Tragično je da revizionizam prihvataju političke vođe, poručio je Karmel.
Ono što je Sarajevo doživjelo je zastrašujuće, poručuje Bramerc
Serž Bramerc, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kazao je kako je zastrašujuća istina o tome šta su Sarajevo i njegovi građani preživjeli i to je dokumentovano na desetima hiljada papira sudskih spisa, koji su dostupni svima. Ipak i poslije 30 godina ima onih koji relativiziraju i minimiziraju ove utvrđene činjenice:
Političari uspostavljaju pseudo-naučne komisije kako bi ponovo napisali historiju opsade Sarajevo za političke poene.
Međunarodni krivični tribunal osudio je počinetelje zločina
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je za terorisanje građana Sarajeva na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević. Za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a, Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor. Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen komandant VRS-a Ratko Mladić.