Rafah ponovo otvoren: ograničeni izlazak iz Gaze nakon mjeseci blokade

Granični prelaz Rafah na granici Egipta i Gaze zvanično je nastavio s radom u ponedjeljak, a očekuje se da će 50 ljudi napustiti Gazu, a 50 će se vratiti, prema egipatskim zvaničnim medijima. Al-Qahera News je u ponedjeljak objavio da je na prelaz stigla prva grupa Palestinaca.

Palestinska strana prelaza Rafah počela je s radom u nedjelju na probnoj osnovi nakon što je bila potpuno zatvorena više od 18 mjeseci zbog izraelskih ograničenja.

Očekuje se da će oko 50 Palestinaca ući u Gazu, dok će 150 pacijenata i njihovih pratilaca napustiti enklavu radi liječenja u Egiptu, prema izraelskim medijima. Zdravstveni zvaničnici Gaze procjenjuju da oko 22.000 pacijenata čeka da se prelaz potpuno ponovo otvori.

Izrael kontroliše palestinsku stranu graničnog prelaza Rafah od maja 2024. godine, tokom vojne kampanje u Gazi koja je započela u oktobru 2023. godine.

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama, Francesca Albanese, oštro je reagovala na vijest da je Izrael zabranio ulazak i rad humanitarne organizacije Médecins Sans Frontières (Ljekari bez granica – MSF) u Pojasu Gaze. U poruci objavljenoj na društvenoj mreži X, Albanese je poručila da Izrael nema nikakav pravni autoritet da donosi takvu odluku na teritoriji koju, prema međunarodnom pravu, ilegalno okupira.

– Izrael nema nikakvo pravo da blokira ulazak bilo koga na palestinsku teritoriju koju ilegalno okupira. Prestanite normalizirati ilegalnu okupaciju povinovanjem njenim diktatima. Poštujte razmatranja Međunarodnog suda pravde i natjerajte Izrael da okonča okupaciju. Vrijeme za pravdu je sada – napisala je Albanese.

Optužbe o kršenju međunarodnog prava i humanitarnih normi

Izjava UN-ove izvjestiteljice dolazi u trenutku kada je humanitarna situacija u Gazi ocijenjena kao katastrofalna, a međunarodne organizacije upozoravaju da je pristup zdravstvenoj pomoći dramatično ograničen. Zabrana rada MSF-a, jedne od najvažnijih medicinskih organizacija u ratnim zonama širom svijeta, izazvala je zabrinutost da će ionako kolabirani zdravstveni sistem u Gazi dodatno biti gurnut u potpunu propast.

Albanese, koja je po struci pravnica specijalizirana za ljudska prava, već mjesecima javno upozorava da izraelske vojne operacije u Gazi predstavljaju ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Ona je više puta navela da se radi o, kako tvrdi, „genocidu“ nad palestinskim stanovništvom.

Kontroverzna figura pod sankcijama SAD-a

Zbog svojih stavova i otvorenih poziva na međunarodnu pravnu odgovornost Izraela, Albanese se već nalazi u središtu političkih kontroverzi. Američki State Department prošle godine uveo joj je sankcije, optužujući je za, kako su naveli, „sramotno promoviranje“ djelovanja Međunarodnog krivičnog suda (ICC) protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.

U Washingtonu su njene izjave okarakterisane kao pristrasne i politički motivisane, dok je dio međunarodne javnosti, kao i brojne organizacije za ljudska prava, brani tvrdeći da ona samo insistira na primjeni međunarodnog prava bez izuzetaka.

Gaza pred međunarodnim sudovima: optužbe za genocid i ratne zločine

Izrael se trenutno suočava s teškim optužbama pred međunarodnim pravosudnim institucijama. Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu vodi se postupak u kojem je Izrael optužen za genocid, dok je pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) predmet istrage zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom vojne ofanzive u Gazi.

Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, od oktobra 2023. godine ubijeno je najmanje 71.795 Palestinaca. Ove brojke Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim, iako se procjenjuje da je stvarni broj žrtava znatno veći, s obzirom na hiljade ljudi za koje se vjeruje da su i dalje zatrpani pod ruševinama bombardovanih objekata.

Humanitarna katastrofa i kolaps zdravstvenog sistema

Zdravstveni sistem u Gazi već mjesecima funkcioniše na ivici potpunog sloma. Bolnice su više puta bile meta napada, mnoge su potpuno uništene ili stavljene van funkcije, dok se ljekari suočavaju s hroničnim nedostatkom lijekova, opreme, električne energije i goriva.

U tom kontekstu, odluka da se MSF-u zabrani djelovanje dodatno produbljuje humanitarnu krizu. Organizacija je do sada igrala ključnu ulogu u pružanju hitne medicinske pomoći, liječenju ranjenika i spašavanju života u ekstremnim uslovima.

federalna.ba