Zvanični Teheran poručuje da Amerikancima ništa ne vjeruju

Prilog: Damir Šimić

Iranski izvori tvrde da Teheran nije zatražio pauzu u napadima na svoje energetske objekte te da još nije dao konačan odgovor na američki prijedlog usmjeren na okončanje sukoba. U Francuskoj su se okupili ministri vanjskih poslova G7 najrazvijenijih zemalja svijeta.

Sastanak ministara G7 dolazi nakon brojnih kritika američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) upućenih zemljama članicama NATO-a - među kojima su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija - zbog njihovog odbijanja da se pridruže sukobu i osiguranju Hormuškog tjesnaca. Od članica G7, jedino Japan nije u NATO-u.

Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Ivet Kuper (Yvette Cooper):

„Ono što nam treba je partnerstvo, uključujući diplomaciju, uključujući neke od rasprava koje ćemo danas voditi, jer, iskreno, Iran ne može držati globalno gospodarstvo kao taoca zbog tjesnaca koji se odnosi na međunarodne brodske rute i slobodu plovidbe koju su tako snažno podržali Ujedinjeni narodi, ali i zemlje diljem svijeta.“

Predsjednik Tramp ranije je izjavio da će napadi na iranski energetski sektor biti pauzirani 10 dana, do 6. travnja, tvrdeći da je produljenje na zahtjev Irana, što oni poriču. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči (Abbas Aragchi) kaže da Amerikancima više ništa ne vjeruju:
“Ovaj agresivni rat je neopravdan i brutalan. Oni su ga započeli krajem veljače, dok su Iran i SAD bili uključeni u diplomatske pregovore zbog sumnji Sjedinjenih Država u iranski nuklearni program. Oni su izdali diplomaciju drugi put u protekla dva mjeseca, torpedirajući pregovarački stol.“

SAD je predstavio plan od 15 točaka kojim nudi ublažavanje sankcija u zamjenu za iranske ustupke. Iranci, tvrde, oni su maksimalistički.

Bijela kuća razmatra slanje najmanje 10.000 dodatnih borbenih trupa na Bliski istok.

Wall Street je snažno pao, dok su cijene nafte porasle, jer je optimizam oko mogućeg završetka rata s Iranom ponovno zamijenila nesigurnost. Analitičar AP-a Seth Sutel:

"Tržišta pokušavaju shvatiti kada će rat s Iranom biti završen, a sve su manje u stanju to shvatiti. Druga stvar koja se događa, osim pada dionica, jest rast cijena nafte. To uzrokuje rast cijena benzina, goriva za zrakoplovne tvrtke, kruzere, kamione i sve ostalo. To povećava troškove svih vrsta roba i usluga. Povećava troškove za ljude koji pune automobile na benzinskim crpkama i dugoročno će Bijelu kuću politički koštati."

U samo nekoliko tjedana, sukob u Iranu promijenio je europsku energetsku računicu. Plin je poskupio za skoro 20 eura po megavat-satu od početka mjeseca.

Katar, drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a i ključni dobavljač za članice Europske unije poput Italije, Belgije i Španjolske, potvrdio je da više ne može ispunjavati ugovorne obveze. Gorivo je skupo, a često ga i nema na pojedinim crpkama. Prijevoznik i taksista iz pariškog predgrađa:

"Mislim da će to u nekom trenutku utjecati na cijeli lanac, jer naši prijevoznici, kao i drugi, to trebaju, a i cijene hrane mogle bi porasti, i to će biti lančana reakcija, te zato bi to mogla biti kriza, veoma, veoma značajna i stvarno mora prestati. Rat mora prestati."

"Nemamo izbora; mi smo zarobljenici samih sebe. Ako ne natočimo gorivo, ne vozimo. I povrh svega, nema posla. Dakle, na kraju, osjećamo veliki gubitak prihoda, znate, na kraju mjeseca. Kaotično je."

U nepovoljnom scenariju, u kojem bi protok energije kroz Hormuški tjesnac bio smanjen deset tjedana, prosječna cijena plina u narednom periodu mogla bi premašiti 90 €/MWh. U nepovoljnom scenariju, s dugoročnijom štetom na katarskoj infrastrukturi, cijena bi ljeti mogla skočiti i iznad 100 €/MWh, četiri puta više nego što je bila prije početka rata.