Zrak u Tuzli ponovo zagađen i nezdrav
Zagađeni zrak za građane Tuzle, ali i drugih gradova u Tuzlanskom kantonu, nije nikakvo iznenađenje. Tuzla već godinama drži neslavnu titulu jednog od najzagađenijih gradova u Bosni i Hercegovini, a nerijetko i u Evropi. Iako se godinama ulažu milioni maraka radi smanjenja aerozagađenja, ono je i dalje prisutno. Građani, iako već navikli na nečist zrak, ističu da je svake godine sve teže podnositi to zagađenje.
Hladnije vrijeme i temperaturne inverzije u Tuzli donose smog, a građanima čestice opasne po zdravlje. Struka navodi i da gradnja novih visokih objekata zaustavlja strujanje vjetra, što u mnogome utiče upravo na kvalitet zraka.
„Tuzlanska kotlina je uska i plitka. I još opstruiramo strujanje vazduha koji ide od Majevice prema jezeru Modrac tako što postavljamo objekte koji su upravni na pravac kretanja vazduha. I to jedan od najvećih problema. Ionako je u Tuzli problem što 120 dana godišnje imamo tišinu, odnosno, nemamo vjetra nikako“, ističe Zvjezdan Karadžin, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu UNTZ.
U Tuzli, Lukavcu i Živinicama postoji kontinuirani monitoring zraka koji svake godine, naročito u zimskom periodu, pokazuje prekomjerno zagađenje zraka. Ekolozi ističu da gradovi i općine poduzimaju određene mjere, međutim, evidencije monitoringa zraka pokazuju da one očito nisu dovoljne i da trebaju sistemska rješenja.
“Lokalne zajednice i pokazuju određenu odgovornost, ali nemamo odgovornost s viših nivoa vlasti, konkretne mjere, više sredstava u te budžete. S druge strane, nedostaje industrija koja će poduzimati određene mjere”, navodi Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
“Kako se plasiraju sredstva koja se dobijaju na ime odštete od Termoelektrane. Tuzla je dobijala sredstva, ne znam koliko, pet miliona. Koliko se od toga, zaista, plasira za potrebe smanjenja tih uticaja”, pita Karadžin.
Tuzla u okviru projekata energetske efikasnosti provodi mjere radi smanjenja aerozagađenja sufinansiranjem utopljavanja objekata, nabavke i ugradnje peći na pelet te toplotnih pumpi. Tokom ove godine za ovu namjenu izdvojeno je oko 1,2 miliona maraka.
“Drago mi je da su građani i građanke razumjeli značaj ugradnje toplotnih pumpi kako bismo smanjili emisiju CO2 i SO2 u zrak i na taj način bili odgovorniji prema okolišu, prema komšijama i prema svima koji žive ne samo u našem gradu nego u čitavoj ovoj regiji, jer znamo da zrak nema granica”, poručio je Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle (SDP).
Zagađenje zraka može ostaviti dugoročne posljedice naročito na one koji boluju od astme ili druge hronične plućne bolesti. Građani Tuzle ističu da teško podnese zagađeni zrak:
“Puste ovaj sumpor, jer znam da je sigurno dio sumpora... Kad odem na Majevicu na pola sata, više ne kašljem.”
“Naravno da smeta. Ali to je posljedica i globalnog zagrijavanja i velikog saobraćaja.”
“Teško je disati, teško je podnositi. Gledam da izađem malo kasnije kada se malo digne ova magla.”
“Moram izaći napolje obaviti posao. Teško podnosim, ali šta ću.”
Iako se u Tuzlanskom kantonu milioni maraka ulažu u projekte energetske efikasnosti radi smanjenja aerozagađenja, ono je i dalje prisutno. Zbog toga je ovaj problem potrebno rješavati i na višim nivoima vlasti. Jer kako kažu ekolozi, građani ne smiju biti taoci koji će strahovati za svoje zdravlje svaki put kada izađu iz svojih domova.
federalna.ba