Zrak na nišanu

Problemi u preduzeću Zrak idu duboko u zemlju i visoko u Zrak. Ne zna se ni ko radi ni ko ne radi, ko opstruira, a ko zarađuje, ko za koga radi i za čije interese. Je li Zrak u stečaju ili nije? Vrijednost Zrakovih objekata i zemlje je gotovo 40 miliona maraka. Građevinskim lobijima lokacija atraktivna, pa rade sve da Zrak zagade, unište i zbrišu objekte sa zemlje, a zemlju prigrabe. Građevinski mešetari i privatizacijski fondovi svađaju upravu i radnike, kupuju i potkupljuju pojedince, dijele radnike, uradili su sve da u Zraku ni zrak nije čist.

Proizvode nišane, a godinama meta. Od loših uprava, sumnjivih poslova, provala, krađa, otimačine i preprodaje imovine, tradicionalnih štrajkova radnika do stečaja koji sada visi u Zraku.  

“Zrak danas je u provaliji, ambisu”, kaže radnik Zraka d.d. Sarajevo Mirsad Ademović.

“Zrak diše, ali jedva. Znači, na apartima je. To je jedan teški bolesnik koji je doslovno na samrti, samo se ponekad nešto ubrizga da dođe malo sebi”, istakao je Emir kominlija,predsjednik Sindikata radnika Zraka d.d. Sarajevo. 

“Normalno, Hari Poter nisam da imam neki čarobni štapić”, kaže direktor Zraka d.d. Sarajevo Nedžad Koldžo.

“Vlada nije učinila dovoljno koraka, ona ima zrak kao problem”, naveo je Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad. 

Stečaj ili spas Zraka, nekada giganta, danas firme koja je meta mešetara, a kojoj ni Tito pomoći ne može. Radnici i uprava u sukobu. Preživjela rat, teško da će mir, a mira unutar firme nema. Posla za sve u krugu, zakupce, osim za radnike Zraka. Umjesto vojne opreme, ovdje je alat čakija i šarafciger.

I ovo je jedini pogon koji radi. Za mašinama, poluispravnim, sjede penzioneri vraćeni da rade jer nema ko. Drugi pogon, Optika, tvrde nam radnici, proradila je samo jer je ekipa Mreže u Zraku. Smjena uprave i Nadzoronog odbora zahtjev je Sidnikata radnika jer na posao dolaze, a plata niti posla nema. 

“Radnika nema, bilo je 120 radnika sada je trenutno 60. 60 nas je ljudi napustilo,  posla nema nikakvog, ništa, mašine su ugašene, radnici koji dolaze u fabriku sjede pored ugašenih mašina, što je apsurdno”, dodaje Kominlija.
 
“Ova uprava na čelu sa Nedžadom Koldžom, 11 mjeseci je tu, feninga ugovora nisu donijelu u ovu fabriku, a on priča jednu te istu priču. On stalno manta jednu te istu priču kao da smo mi djeca iz obdaništa. Nama je došlo do grla mi ovo više trpit ne možemo, a Vlada FBiH oni nama pomalo daju na kašikice neku infuziju samo da ne krepamo”, kaže Ademović.

“Nije tačno. Evo ja sam sada rekao dakle, 49 naloga stoji sada otvorenih u realizaciji i u optici i dole u Mašinskoj i mi smo završili seriju nišanskih serija za Latviju koja čeka isporuku. Završili smo i ova četiri ugovora prije toga, prema tome, posla ima, samo treba raditi”, navodi Koldžo.

Ugovor sa Austrijancima na čiji se potpis čeka, misterija je za Sindikat. A on bi navodno izvukao Zrak iz krize. Problem je blokada računa zbog dugovanja od 17 miliona maraka ,a za ino poslovanje Zrak mora od Vlade Federacije, koja je većinski vlasnik, dobiti bankovnu garanciju. Od nje zavisi i uplata avansa za posao jer su radovi po narudžbenici već počeli. 

“Iznos  tih sredstava je duplo veći nego što je realizacija Zraka bila u prethodne dvije godine. Ono što je najbitnije u cijeloj toj priči je da je potpuno nova sprava plod naše  pameti. Kažem, sva četiri prototipa prošle su sve kontrole. Mi treba da pokažemo da je sve do nas, da mi treba da uradimo taj posao zato što ova kompanija je već u svom  proizvodnom programu nas prepoznala kao partnera i sve svoje proizvode, oružane sisteme nude sa našom nišanskom spravom”, kaže Koldžo. 
    
“To je  ugovor  500-600 hiljada KM pa vi vidite kada vi napravite dug od 7-8 plata pa to ne može ni pokriti plate, da ne pričamo o troškovima struje, a da o drugome ne pričamo. To nije značajna finansijska injekcija, to je samo da se prikaže da je ova uprava nešto uradila. Ponavljam, od decembra ova uprava apsolutno nijednu KM nisu donijeli u firmu”, naglašava Kominlija. 

Tehnički direktor Zraka Benjamin Bektić kaže: “Pa ja mislim da radnici ne trebaju ni da vide to. Njihovo nije, to nisu oni uprava, radnici ima da rade ono što im je naloženo. Imaju pravo da traže svoje plate i da traže i mi smo ti koji treba njima da osiguramo platu, ali ako on meni ne radi danas ili sutra ja njemu ne mogu osigurati platu.” 

Mi moramo naći neke vanjske saradnike da bi završili neki ugovor. Mi prvo ovdje moramo dovesti neke mlađe radnike da bi ova naša raja ih obučila, da bi bili spremni za neki veći ugovor. Sa ovih trenutno 60 radnika ne možemo mi nijedan ugovor ispuniti”, navodi Ademović.

Dvadesetak uprava i loše rukovođenje dovelo je da nema ni ko ni šta raditi. Preklapanje interesa u i oko Zraka, od zakupaca,  bivših i sadašnjih radnika, privatnog kapitala koji drži 49 posto vlasništva nad firmom do građevinskog lobija koji je navodno bacio oko na 200.000 metara kvadratnih građevinskog zemljišta u vlasništvu Zraka, a koje se nalazi u Buća Potoku. 

“Građevinski lobi je pikirao da ipak Zrak ima veliko zemljište, ima velike prostore, ima dosta zgrada. Oni vjerovatno žele da ovu firmu zatvore, da dovedu bagere da se sve poravna i da se ovdje prave stambeni objekti. Mi smo dobili tu informaciju i od premijera Fadila Novalića gdje je otvoreno relao na jednoj od televizija da ne može da se država bori sa građevinskim lobijem. To je za nas nepojmljivo i žalosno. Zar može ovdje 15-20 momaka da se bori protiv građevinskog lobija, a ne može država”, kaže Kominlija.

Nedžad Koldžo dodaje: “Ono što sam  ja rekao jeste da sigurno u tome neću učestvovati, da ja ništa neću prodavati. Iz toga na neki način se može izvući jako dobro jer Zrak ima jako puno te imovine koja spada u neperspektivnu vojnu imovinu koja bi se mogla prodati da bi se sanirali ovi dugovi, ali to je nešto o čemu odluku treba da donese i Vlada i NO.”

“Vrijednost svih nekretnina je 40 miliona maraka. Dakle vrijednost zemljišta i objekata koje su trenutno, ali su svi ti objekti pod hipotekom, pod zabilježkama. Firma ne može da raspolaže sa zemljištem,  a radnici ne mogu da dobiju svoja potraživanja", pojašnjava Efendić. 

Prvi korak ka tome bilo bi, tvrde radnici, izmiještanje Zraka i pripajanje sa Tehničko-remontnim zavodom Hadžići, a što je ideja potekla iz resornosnog ministarstva sa potpisom Nermina Džindića. Ovim je tražio očitovanje od uprava dvije firme, premijera i načelnika Općine Hadžići. Da li je sve na tome ostalo, nismo dobili odgovor ministra DžindIća koji nas, kao i radnike Zraka, izbjegava.  

"To bi sigurno značilo gašenje firme Zrak. Možda im je to bila ideja, na taj način prebacit ćemo Zrak, to bi trajalo 2-3 mjeseca i na kraju bi se sve to ugasilo i firma Zrak više ne bi postojala", smatra Kominlija.

"I to je jedan  od puteva kako da njegovo zemljište bude na neki način prodato u drugu svrhu, a ne za namjesnika i vojnu svrhu i za nas je to nemoguća misija i smatramo ako bi bilo kakvog pomjeranja firme Zrak više ne bi bilo", kaže Efendić. 

A Zraka postepeno nestaje, više od 50 miliona kapitala je rasprodato, a firma rasparčana. Jedan od primjera je i prodaja zemljišta iz 2019. godine. Zrak je ugovorio prodaju preko 71 hiljadu metara kvadratnih zemljišta firmi ŽGP za nešto više od tri miliona maraka. Međutim, radnici tvdre -  to nije konačna cijena jer je naknadno sklopljen novi ugovor po nepoznatoj  cijeni. 

"U tom naknadnom ugovoru moglo se utvrditi da će to biti milion. Može biti i za marku, mi aposlutno ne znamo za koliko je to prodano. Tačnije znamo da je  naplaćeno milion i 300.000 maraka, a da milion i 700 ne mogu da naplate. Ili ugovor nije potpisan kako treba ili je neka druga, moram se izraziti mućka, muljaža. Znam  da je prepušteno nekoj drugoj firmi i zanimljivo je da u ovom ugovoru piše da je prodaja jedne parcele a da je skoro druga parcela prodata. Mislim to je stvarno nevjerovatno.Ovdje je bivši direktor Ismo Hebibović potpisan 2021. godine", navodi Kominlija.

Uporedo sa rasprodajom zemljišta, zakupcima su  iznajmljivani pogoni puni mašina, a koje su tvrde radnici nestajale iz kruga firme. Finansijska policija utvrdila – nedostaje njih 207.

Emir Kominlija dodaje: "TO su mašine na koje smo upozoravali. To je  veliki  dio mašina koje fale je bio u tima halama. One su otišle bez ikakvih otpremnica, bez išta, što mi kažemo preko kapije izašle su iz firme. One koje su trenutno prebačene u našu zgradu one su trenutno uništene jer ipak su to mašine od 2 do 5 tona, to je jako teško prebacivati. Kako su one nestale? To i nas interesuje, kako može nestati mašina od dvije-tri tone? To morate doći ovdje sa kamionom. Zaista su nevjerovatne stvari. 
 
"Isto tako mašine gore gdje su sada u magacinu to je groblje mašina, kada je bio izdao objekat Amko komercu te mašine slobodno sada možemo u staro željezo prodati jer su devastirane, poskidano je sa njih sve što je bitno, a ostala je sama željezarija. Znači i te mašine možemo smatrati uništenim. To je sve remek djelo Isme Hebibovića, bivšeg direktorta Zraka", navodi Ademović,

Sedamnaesti poslijeratni direktor Ismo Hebibović ove navode dematuje. Istraga protiv njega nije ni provođena a podnijeli su je upravo ovi radnici. Kao argument nudi sabrana nedjela njegovih prethodnika koja, kako tvrdi, i pored upozorenja koje je slao Vladi i resornom ministru niikada nisu istražena. Tvrdi,  mašine su prodali njegovi prethodnici, ali su i dalje ostale uknjižene kao vlasništvo firme, što je utvrdila i finansijska policija. 13 poslovnih objekata i zemljišta od 2005. do 2014.  prodato je za 10,5 miliona KM, i to ispod knjigovodstvene vrijednosti, a uprave su taj novac prikazivale kao prihod od djetalnosti firme. Novac je bio namijenjen za plaće radike, međutim u istom tom periodu stvoren je novi dug po ovom osnovu, od 6 miliona 400.000 maraka. Hebibović dalje navodi da je firma bila u gubitku zbog krađe imovine, a razmjere iste možda najbolje pokazuje popis koji nudi. 

"Dana 19.i 20.11.2007. godine, nakon prodaje firme u Varešu dio novca je deponovan u kasi Privrednog društva Zrak d.d. Sarajevo, nakon čega je došlo do otuđenja iznosa od 20.991,53 KM na način da su „nepoznata lica“ iznijela kasu koja se nalazila u kancelariji na trećem spratu zgrade u mašinski pogon koji se nalazi u istoj zgradi u prizemlju gdje je kasa isječena i otuđen je novac."

A kralo se naveliko i često, tvrdi Hebibović. Ukraden je tricijum vrijednosti 320.000 maraka. Materijal i sirovina, elektroinstalacije, čelićne ploče, čelik  metalni poklopci i radijatori, aluminijske i prokromske šipke. Sve snimio videonadzor. I ništa.

"Šta se desilo sa mašinama i opremom iz objekata koji su prodati putem sudskih izvršenja 2007/2008. godine u krugu sjedišta Zrak-a d.d. Sarajevo, dok je u istom periodu određeni broj mašina iz fabrike u Varešu odvežene na nepoznate adrese, određeni broj je ostavljen u prodatoj fabrici, a u sjedište Zrak d.d. Sarajevo dopremljene su samo crne vreće sa nepoznatim sadržajem", kaže Hebibović.

"Direktor Ismo Hebibović je bio  u jednom od fondova koji imaju dionice u Zraku. Bio je član tog NO, a u isto virjeme je bio u firmi Zrak direktor. To je apsolutno jedan sukob interesa i kako je to moguće da takav detalj da promakne Vladi Federacije BiH. Da li je to, da li su uopšte obraćali na to pažnju? Imate i taj slučaj  gdje apsolutno nije mogao biti direktor, ali eto bio je  5-6 godina", ističe Kominlija.

Hebibović dalje navodi, nestajao je i novac od kirija u iznosima od 40.000 maraka, nepoznato je u čijim rukama je završilo 80.000 maraka  naplaćene robe od ino kupca koji nikada nije došao na račun firme. Upitno je ko sve raspolaže  imovinom Zraka, zemljištem, stanovima, poslovnim prostorima  koja se nalazi van kruga firme u Sarajevu i Varešu, a da za istu nikada nije plaćena naknada?

"Meni kao direktoru nisu dali odgovore na ova pitanja niti dostavili traženu dokumentaciju, već sam od tada dobio kontra napade po principu „drž´te lopova“. Upravo oni koji prozivaju mene i koji su nosili transparente protiv mene su učesnici u većini gore navedenih radnji. Ako sam ja uzrok problema u toj firmi, zašto onda ti isti problemi postoje dvije godine nakon moga odlaska i danas kada firma bilježi samo dodatne gubitke, nedostatak posla i neisplaćene plate?"
 
"Vjerovatno postoji pozadina vezana za ovaj dio privatnog kapiala koji je nekada kroz privatizaciju postao 49 posto vlasništvo određenih fondova i grupacija privatizacijskih. Njima ovakva firma jednostavno ne treba. Oni bi najradije da iz toga izvuku novac i to mogu kada se firma ugasi nažalost. Oni bi gašenjem firme, privatni kapital bi dobio priliku da rasproda imovinu", kaže Efendić.

"Dividene ovdje teško da će očekivati zato što firma nije profitabilna trenutno. Mi smo konstatno u minusu, u gubicima, ali sutra ako bi došlo do prodaje ovoga svega vjerovatno bi i oni imali jedan dio koji bi mogli da naplate mi ne znamo kakav imaju uticaj i šta oni zaista rade, ali mi se najviše okrećemo Vladi Federacije, ipak su oni vlasnici svega ovoga", naglašava Kominlija.

"Ono  kažem što je sasvim sigurno da će onog trenutka kada se uđe  u proces prethodnog stečajnog postupka na koji se nadamo da ćemo uspjeti da okrenemo da ne ide firma u stečaj, da će sve to doći i pod lupu i da će sudovi o tome odlučivati jer su oni jedini koji mogu razvrgnuti takve ugovore", navodi Koldžo. 

Za ove radnike stečaj nije opcija, ali ne znaju šta uprava i Vlada namjeravaju uraditi sa Zrakom i da li im profit koji su nekada ostvarivali dovoljan razlog da se ne ugase. Uprava gasi požar obećanjima, radnicima lažnim da će posla i plata biti, u ponedjeljak. Naredni. I tako unazad osam mjeseci. Mnogi su nanišanili na ovu imovinu,  pa bez mašina i radnika, uz nebrigu federalne Vlade, Zrak je samo pusta meta postprivatizacijske pljačke koju  bh. pravosuđe nijemo posmatra.

federalna.ba