Znatno povećan broj SOS poziva, žrtve traže savjete i zaštitu
Trojka je na ispitu. I ne samo te stranke, već i HDZBiH, ali i svi njihovi koalicioni partneri koji čine većinu u Parlamentu FBiH. Naime, aktuelna parlamentarna većina u Federaciji trebala bi, a od izbora je prošlo deset mjeseci, usvojiti Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ovaj zakon bi trebao osigurati rad sigurnih kuća. Naravno, ni bivša parlamentarna većina se nije iskazala, da ne bude zabune. Posljednji podaci govore da zaštitu u Sigurnoj kući Kantona Sarajevo svake godine zatraži približno 100 žena.
Inače, u Bosni i Hercegovini postoji osam sigurnih kuća, od kojih je pet na području FBiH. Broj SOS poziva u posljednje tri godine rapidno se povećava, a naročito nakon posljednjeg slučaja brutalnog ubistva Nizame Hećimović.
“Za protekli period, proteklih šest mjeseci ove godine imali smo oko 400 poziva”, navodi Nataša Kurtuma, voditeljica kancelarije Foncadije Lara.
Od pandemijskog perioda centri bilježe konstantno i enormno povećanje broja SOS poziva. Posebno nakon posljednjeg slučaja femicida, koji je uznemirio sve žrtve nasilja u našoj zemlji. Zbog toga neprestano zovu na SOS telefon 1265 za FBiH ili 1264 za RS. Za mnoge je upravo poziv na ovaj broj prvi korak za spas od paklenog kruga nasilja, kao i straha i panike koju žrtve osjećaju.
“Visok stepen uznemirenosti svih žrtava nasilja koje trenutno proživljavaju nasilje i koje nas sada pozivaju tražeći podršku, tražeći sigurnost, informaciju da i one same ne postanu ovaj žrtve istog djela. Došlo je do jednog povećanja sad i u ovim danima iza nas”, ističe Mubera Hodžić Lemeš, menadžerica Sigurne kuće KS-a.
“Obično nakon naših nastupa u medijima ili nakon neke tragične situacije poveća se broj žena koje prijavljuju nasilje”, dodaje Kurtuma.
Važno je napomenuti da je poziv na SOS telefon besplatan i dostupan 24 sata. Putem tog broja žrtve mogu dobiti hitnu intervenciju, informacije o sistemu zaštite u lokalnoj zajednici odakle i pozivaju, psihološku pomoć, ali i pravnu i socijalnu pomoć.
“U zavisnosti od toga koja je pomoć potrebna, upućujemo je instituciju ili ako joj treba neka usluga od Centra za socijalni rad, ili je upućujemo na policiju. Ukoliko je potrebno pravno savjetovanje, u okviru fondacije pružamo pravno savjetovanje ili psiholšku podršku”, kaže Kurtuma.
“SOS operateri imaju mogućnost da nakon prijave nasilja, ako se prijavljuje nasilje koje se događa u akutnoj fazi, trenutno se događa, SOS operaterka može odmah da pozove policiju i pošalje na adresu. Također se može uputiti i prijava prema nadležnom centru za socijalni rad”, pojašnjava Hodžić Lemeš.
Najčešći broj poziva zabilježen je od žena. Nekada žrtve pozovu broj 1265 ili 1264 zato što im treba ohrabrenje, podrška da bi smogle snage i prijavile nasilje. Nekada je potrebno i nekoliko mjeseci, jer nisu sigurne da li će zaista dobiti zaštitu kada pozovu i zatraže pomoć.
“Također putem SOS poziva nakon poziva žrtve možemo ponuditi i podršku i praćanje cijelog slučaja, žena kad ode u policiju može se opet javiti SOS telefonu ukoliko nije dobila ono što je očekivala, ukoliko određena procedura nije ispoštovana”, naglasila je Hodžić Lemeš.
Svaka žena koja je preživjela nasilje može da bude smještena u Sigurnu kuću. Međutim, problem predstavlja to što kada žena napusti Sigurnu kuću, često se vrati nasilniku jer ne vide drugi izlaz. Često su nezaposlene ili nemaju svoju imovinu. Potrebna im je, osim psihološke, i ekonomska podrška, kao i pomoć da nađu posao. Također, ohrabrenje da napokon prekinu začarani krug nasilja i da se ostamostale.
federalna.ba