Znaš li Nunu Montiljo? – Edin Krehić

**

Dobro je čitati ... čitati o prošlosti, o užasima te prošlosti, ali i o dobrom u teškim vremenima, o dobrim ljudima u tim vremenima ...

**

„Meni nepoznatoj ženi, a opet kao da je znam. U znak sjećanja na Rahelu Montiljo i sve ljude koji su proživjeli slično“ – Edin Krehić

**

„Čuvaj se“, „Jednog dana doći ću, oče“, „Nisam te se nagledao“ – naslovi su romana Edina Krehića. Autor je i pripovijetke „Skinut ću ti zvijezde u kašiku“ nagrađene na „Susretima Zija Dizdarević“ 2010.godine. Po ovoj priči autor je napisao i istomenu radio-dramu realiziranu u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR i BH Radija 1, 2015.godine, a nekoliko godina ranije, njegova drama „Breaking News“ realizirana je kao radio-drama na istom radiju. Prvi roman Edina Krehića „Čuvaj se“ do sada je imao tri izdanja, a objavljen je i na arapskom jeziku, u Dubaiju. Roman „Jednog dana doći ću, oče“ ima dva izdanja i nagrađen je „Plaketom Ajvatovice“. Edin Krehić autor je i scenarija za kratki igrani film „Ludwig von Sarajevo“. Film je nagrađen na Internacionalnom festivalu za ljudska prava „Human district“, u Beogradu, 2017.godine. Roman „Znaš li Nunu Montiljo?“ objavilo je Udruženje građana „Videoarhiv“, u biblioteci „Hamdija Kreševljaković“, 2019.godine.

**

Sarajevska tajna Drugog svjetskog rata: „Znaš li Nunu Montiljo?“

Elma Softić – Kaunitz /portal Al Jazeera Balkans

Priča o Nuni Montiljo inspirisana je, kako to autor navodi, istinom – životom Rahele Montiljo, kasnije Vučjak. Raheli je bilo sedam godina kada je deportovana u Logor Đakovo – Hrvatska. Iz Đakova ju je spasio Salih Pozder i doveo u Sarajevo gdje je Rahela živjela pod zaštitom njegove porodice.

Rahela je bila jedna od rijetkih koja je preživjela đakovački logor u kojem je tokom šest mjeseci njegovog postojanja od gladi, bolesti i mučenja stradalo najmanje 600 žena i djece.

Salih Pozder je od užasa logora i smrti spasio i Lenku Bukicu Altarac, Rahelinu tetku koja je radila u njegovom krojačkom salonu i za koju je Pozder od ustaških vlasti tražio posebnu radnu dozvolu jer su odmah po uspostavljanju NDH uvedeni rasni zakoni po uzoru na Nirnberške kojima su Jevrejima bila oduzeta sva prava, pa i pravo na rad.

Najveće odlikovanje

Nakon rata Salih Pozder i Lenka Bukica Altarac su se vjenčali, usvojili i odgojili Rahelu. Salih Pozder je 1996. godine proglašen „Pravednikom među narodima“ što je najviše odlikovanje koje Izrael dodjeljuje nejevrejima i njime se odlikuju ljudi koji su tokom Holokausta spašavali Jevreje.

Kako se desilo da je Salih Pozder saznao da je Rahela u Đakovu?

Lenka Altarac je od porodice iz Donjeg Miholjca kod Osijeka dobila pismo u kojem je obavještavaju da je njena nećaka Rahela Montiljo kod njih. Jevrejske zajednice iz okoline Đakova bile su obavezne finansirati postojanje logora u kojem su bile zatočene isključivo žene i djeca mahom iz Bosne i Hercegovine, najviše njih je bilo iz Sarajeva, ali i iz Hrvatske, Srbije pa čak i iz Makedonije, te iz nekih drugih evropskih zemalja.

S obzirom na to da su u logoru vladale različite zarazne bolesti lokalnim jevrejskim porodicama je bilo dozvoljeno da uzmu sebi na brigu jedan manji broj zatočene djece među kojima je bila i Rahela.

Pravednici iz BiH

Kada je Lenka pomoć potražila od Saliha – on je učinio sve da spasi Rahelu, a to znači da je rizikovao hapšenje, deportaciju i smrt. Salih Pozder je kupio lažne dokumente za Rahelu, podmitio sve koje je trebalo podmititi, otišao po nju i doveo je u Sarajevo i skrivao od ustaša u čemu mu je pomagala porodica ali i komšiluk. Niko nije odao da je djevojčica koja se odjedanput pojavila u kući Pozderovih, zapravo, Jevrejka koja je dovedena iz đakovačkog logora.

Za priču poput ove reći ću da ih je nažalost malo – premalo je ljudi spašeno, ali isto tako da je i jedna jedina takva previše – kada govorimo o njenim uzrocima. Ono što je učinio Salih Pozder kao i ostalih 56 „Pravednika među narodima“ iz Bosne i Hercegovine, te ukupno njih oko 30.000 širom svijeta, grandiozna su djela humanosti iznad kojih ne postoji ništa više i ništa važnije.

Autor Edin Krehić je svoj najnoviji roman „Znaš li Nunu Montiljo?“, izdavača “UG Videoahiv – Biblioteka Hamdija Kreševljaković”, posvetio Raheli Montiljo i svim ljudima „koji su proživjeli slično“. Važnije od toga je da je Krehić uspio napisati djelo koje je namijenjeno čitalačkoj publici svih uzrasta i to o vremenu za koje među Jevrejima Bosne i Hercegovine postoji veoma malo onih koji su njegovi neposredni svjedoci.

Emotivno povezivanje

Ne samo zato što su odonda prošle 74 godine, već i zato, i prvenstveno zato, što je veoma malo ljudi uopšte uspjelo da preživi užas Holokausta i dočeka kraj nacističke ere i ustaške strahovlade.

U našoj književnosti je malo literarnih djela posvećeno Holokaustu pa je i to jedan od razloga zašto ovu knjigu treba pročitati i proslijediti je dalje – naročito mladim ljudima kojima, nažalost, nije pružena mogućnost da saznaju više o tom sramnom periodu naše i svjetske povijesti, s jedne strane, ali ni o ljudima koji su bili otjelotvorenje najveće moguće dobrote i heroizma.

Roman „Znaš li Nunu Montiljo?“ pruža čitaocu mogućnost da se emotivno poveže sa njegovim junacima i junakinjama ostavljajući nas uronjene u mješavinu osjećaja gorčine, tuge i srama zbog zla za koje je čovjek sposoban, ali i sreće, ponosa i olakšanja zbog dobrote i herojstva ljudskog zahvaljujući kojima je spašena djevojčica Nuna, alias Rahela Montiljo.

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Izvor / foto – Selma Dizdar