Zlatni mir i ukradeni logo: Milijarda dolara za ulazak u Trumpov „zlatni klub"

Novoosnovani “Odbor za mir” Donalda Trumpa, predstavljen ove sedmice na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, još prije nego što je počeo s radom izazvao je snažne političke reakcije, diplomatske sumnje i burne rasprave na društvenim mrežama. Inicijativa koja je prvobitno zamišljena kao mehanizam za posredovanje u prekidu vatre u Gazi, sada se, prema Trumpovim riječima, transformira u globalno tijelo za rješavanje međunarodnih sukoba – pod njegovim direktnim vodstvom, analizira The Guaridan. Već na prvi pogled, simbolika ovog projekta govori mnogo. “Odbor za mir” dobio je i svoj logo, a pažljivijim posmatračima nije promakla njegova zapanjujuća sličnost s amblemom Ujedinjenih nacija.

Logo koji podsjeća na UN – ali u “Trump stilu”

Novi logo “Odbora za mir” gotovo je vizualna replika simbola Ujedinjenih nacija: globus okružen maslinovim grančicama, tradicionalnim simbolom mira. Ipak, razlike su jednako upečatljive kao i sličnosti.

Dok UN-ov emblem prikazuje čitav svijet i obojen je u neutralnu plavu boju, Trumpova verzija fokusirana je isključivo na Sjevernu Ameriku i dijelove Južne Amerike, uključujući Venezuelu – zemlju nad kojom je Trump u više navrata pokušao proširiti američki politički i ekonomski utjecaj. Umjesto diplomatske plave, logo je izrađen u jarkoj zlatnoj boji, što se savršeno uklapa u Trumpovu prepoznatljivu estetiku moći, luksuza i dominacije.

Na društvenim mrežama, korisnici su brzo reagirali, optužujući Trumpa da pokušava “prisvojiti” simboliku UN-a i pretvoriti je u alat američke supremacije.

Od Gaze do svijeta: promjena misije izaziva sumnje

Kada je ideja “Odbora za mir” prvi put predstavljena u novembru, inicijativa je dobila i podršku Vijeća sigurnosti UN-a, ali uz jasno razumijevanje da će se baviti isključivo posredovanjem u prekidu vatre u Gazi. Od tada, Trump je drastično proširio njen mandat, predstavljajući je kao globalni forum za rješavanje svih međunarodnih sukoba.

Ta promjena izazvala je ozbiljnu zabrinutost među evropskim saveznicima. Nekoliko evropskih zemalja već je saopćilo da neće pristupiti ovom tijelu, navodeći strah da bi “Odbor za mir” mogao pokušati marginalizirati ili čak zamijeniti Ujedinjene nacije.

“Možemo raditi šta god želimo”

Govoreći u Davosu, Trump je pokušao umiriti kritičare, tvrdeći da će novi odbor djelovati “u saradnji s UN-om”, a ne protiv njega. Ipak, njegova izjava dodatno je podgrijala kontroverze. “Kada ovaj odbor bude u potpunosti formiran, moći ćemo raditi praktično šta god želimo, i to ćemo raditi zajedno s Ujedinjenim nacijama”, rekao je Trump.

Kritičari ističu da ovakva retorika ne ostavlja mnogo prostora za multilateralizam i ravnopravnost, već sugerira centralizaciju moći u rukama SAD-a – i samog Trumpa.

Milijarda dolara za mjesto za stolom

Jedan od najkontroverznijih aspekata “Odbora za mir” jeste finansijski uslov za članstvo. Zemlje koje žele status stalne članice moraju platiti čak milijardu dolara u gotovini.

Ovaj model dodatno je pojačao kritike da se radi o “elitnom klubu” rezervisanom za najbogatije države, čime se suštinski potkopava ideja univerzalne međunarodne saradnje kakvu zagovaraju Ujedinjene nacije.

1. Predsjednik Uzbekistana – Šavkat Mirzijojev, 2. predsjednik Paragvaja – Santiago Peña, 3. predsjednik Kazahstana – Kasim-Žomart Tokajev, 4. ministar dvora premijera Bahreina – Šeik Isa bin Salman bin Hamad Al Halifa, 5. premijer Katara – Šeik Mohamed bin Abdulrahman bin Džasem Al Tani, 6. premijer Pakistana – Šehbaz Šarif, 7. predsjednica Kosova – Vjosa Osmani, 8. ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije – Faisal bin Farhan, 9. ministar vanjskih poslova Maroka – Naser Burita, 10. predsjednik Argentine – Javier Milei, 11. premijer Mongolije – Gombojavyn Zandanshatar, 12. premijer Armenije – Nikol Pašinjan, 13. bivši premijer Bugarske – Rosen Željazkov, 14. ministar vanjskih poslova Turske – Hakan Fidan, 15. predsjednik Azerbejdžana – Ilham Alijev, 16. premijer Mađarske – Viktor Orban,  17. predsjednik Indonezije – Prabovo Subijanto, 18. predsjednik uprave Mubadala Investment Company (UAE) – Kaldun Al Mubarak, 19.  zamjenik premijera Jordana – Ajman Safadi

Zlatna opsesija koja prerasta u politički simbol

Zlatni logo “Odbora za mir” samo je nastavak Trumpove dugogodišnje fascinacije zlatom. Tokom prošle godine, američki predsjednik je uveo tzv. “dašak Trumpa” u Ovalni ured, instalirajući zlatne lajsne na plafonima, okvirima vrata i kaminu, kao i zlatne trofeje, vaze i čak podmetače za piće s vlastitim imenom.

Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt tada je Ovalni ured opisala kao “zlatni ured za zlatno doba”, naglašavajući da je sav luksuz plaćen iz Trumpovog džepa i da se radi o “zlatu najviše kvalitete”. Mediji su otkrili i da je Trump angažirao svog ličnog “majstora za zlato”, stolara s Floride koji je ranije radio na Mar-a-Lagu i Trumpovom klubu u Palm Beachu.

Zlato kao valuta diplomatije

Trumpova opsesija zlatom odavno je izašla iz okvira interijera. U junu je Trump Organization lansirala mobilnu mrežu i pametni telefon obložen zlatom, vrijedan 499 dolara. U decembru je najavio i “zlatnu kartu” – vizu vrijednu milion dolara za bogate strance.

Ni strani lideri nisu ostali imuni na ovu simboliku. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno mu je poklonio “zlatni pejdžer”, simbolično vezan za izraelske napade na Hezbollah 2024. godine. Direktor Applea Tim Cook poklonio je Trumpu gravirani stakleni disk s postoljem od 24-karatnog zlata, dok su švicarski milijarderi, prema izvještajima, darovali zlatni Rolex stolni sat i zlatnu polugu vrijednu 130.000 dolara – nakon čega je Trump smanjio carine Švicarskoj s 39 na 15 posto.

Novi poredak ili zlatna iluzija?

Dok Trump “Odbor za mir” predstavlja kao rješenje za globalne sukobe, kritičari upozoravaju da se iza sjaja zlata krije pokušaj redefiniranja međunarodnog poretka u kojem bi SAD, a posebno Trump, imali centralnu i gotovo neograničenu moć.

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste: da li svijet ulazi u novu eru mira – ili u zlatno doba unilateralizma?

federalna.ba