Zenički antifašisti obilježili 81. godišnjicu oslobođenja tog grada u NOR-u 1941.-1945.

Pedesetak antifašista, predstavnika boračkih udruženja i lokalne i kantonalne vlasti, prigodnim su govorima, zatim polaganjem cvijeća i vijenaca ispred Spomen-kosturnice "Papirna" u Zenici, obilježili 81. godišnjicu oslobođenja tog grada u Narodno-oslobodilačkom ratu te tako odali i počast poginulim partizanima na ovom području tokom Drugog svjetskog rata 1941. - 1945. godine.

Predsjednik Saveza udruženja antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata Zeničko-dobojskog kantona Sretko Radišić podsjetio je da je Zenica oslobođena u noći s 11. na 12. april, a da je dan kasnije oslobođena i Nemila kod Zenice.

Krajiške, dalmatinske, Prva proleterska brigada, podvukao je, oslobodile su Zenicu, a nakon toga su nastavljenje i operacije na oslobođenju Žepča, Zavidovića i Maglaja.

-Nakon četverogodišnje okupacije, to je bio dan oslobođenja. Bez obzira na sveukupnost političkih prilika, 12. april puno znači za ovaj grad. Bez obzira koliko nas i ima, građani osjećaju taj datum i 12. april je, možda, i najznačajniji simbol antifašizma na ovom području.

On živi i nadamo se da će vječno živjeti. Slava svima onima zbog kojih smo se, danas, okupili ovdje i koji su dali svoje živote u NOR-u, ali i poštovanje svima koji su nedužni izgubili živote u četverogodišnjem ratu za Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. godine - poručio je Radišić.    

Ministar za boračka pitanja u Vladi ZDK-a Adnan Sirovica naglasio je važnost očuvanja kulture sjećanja te šta se dešavalo u proteklom periodu na ovim prostorima.

-Ne samo u periodu 1992.-1995. godine, naravno da nam je bitan i period Drugog svjetskog rata 1941.-1945. godine. To ne smijemo zaboraviti. Moramo nastaviti čuvati, njegovati i sanirati spomenike iz tog perioda - kazao je Sirovica, koji je najavio da će nastojati da s ovim udruženjima obnove i sva ta spomen-obilježja.   

Najstariji živi član zeničkog antifašističkog udruženja, 83-godišnji Ivan Bilić, nije krio razočarenje što se na današnjem skupu okupio tako mali broj sugrađana, ali i odnosom vlasti prema ovom historijskom datumu. Podsjetio je kako u tom gradu više nema ni Ulice 12. april, ali ni ZAVNOBiH-a, 25. novembra…

-Danas se pitam, neću reći djeca, već ozbiljni ljudi ne znaju šta znači riječ ZAVNOBiH? To je skraćenica! Molim vas, šta danas učimo djecu?!Da zaborave kosti onih ljudi koji su nam dali ovaj život koji imamo - poručio je Bilić, te podsjetio kako je Grad Zenica, u momentu oslobođenja 1945. godine, imao samo 12.500 stanovnika te bio potpuno porušen grad.

Zaboravljeni su, kazao je, vjerski službenici koji su pali za slobodu. Svi partizani, dodao je, nisu bili i komunisti, mada je Komunistička partija Jugoslavije organizirala ustanak protiv njemačkog okupatora i domaćih izdajnika.

Tako je, podsjetio je Bilić, čak i referent za vjerska pitanja Prve proleterske brigade bio hodža Zafir Havić iz Foče kojeg su četnici zarobiliili te strijeljali u logoru na Banjici u Beogradu. Takvi su ljudi, poručio je, također zaboravljeni, kao i drugi vjerski službenici iz redova partizana.

U NOR-u je sudjelovalo 1.370 Zeničana, od kojih su njih 349 položili svoje živote u borbama, dok su 857 stanovnika tog grada  žrtve fašističkog terora.

Historijski čas održao je zenički historičar Vernes Menzilović.

Fena/federalna.ba