Zeničani u Parku Kulin ban obilježili 822. godišnjicu Bilinopoljske izjave i 80. oslobođenja u NOR-u
Forum građana Zenice prigodnom svečanošću u Parku "Kulin ban" na Bilinom polju, obilježio je danas 822. godišnjicu Bilinopoljske izjave te 80. godišnjicu oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu.
Bilinopoljska izjava potpisana je 8. aprila 1203. godine, pred izaslanikom rimskog pape Ivanom de Kazamarisom, u vrijeme vladavine Kulina bana (1180 – 1204. godine), a potpisali su je poglavari Crkve bosanske, Kulin ban, zatim dubrovački arhiđakon Marin te crkveni poglavari Dragiša, Dragota, Ljubin, Pribiša, Radoš i Vladoš, koji su se tim dokumentom, prema historičarima, odrekli svoje hereze (akt abjuracije).
- Pravi naziv ovog historijskog dokumenta na latinskoim jeziku glasi "Confessio Christianorum Bosnesium", a prevedeno na bosanski jezik – to znači priznanje ili ispovijest "Kristijana bosanskih". U historijskoj literaturi koristilo se i koristi nekoliko različitih naziva za jedan isti dokument (abjuration ili odricanje, izjava, ispovijed), kao i za to što se stavrno desilo na Bilinom polju – sabor, sastanak, koncil, skupština - kazao je u govoru profesor zeničkog Pravnog fakulteta Dževad Drino.
Bilinopoljska izjava, dodao je, predstavlja dragocjen historijski document, koji nam pomaže da bolje razumijemo vjerske prilike u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Svi potpisnici, podvlači, "javno su se odrekli krivovjernog učenja".
- Pri tom se Kulin ban titulirao "resente bano Cullino domino Bosne", dakle, titulom "gospodin Bosne", što je vladarska, a ne vazalska titula, kako bi mnogi htjeli. Historijske okolnosti u kojima je nastala Bilinopoljska isprava - pritisak Katoličke crkve i mađarskih vladara, progovara čak i kroz dokument koji je nastao 8. aprila 1203. godine. On nije uspio zaustaviti jačanje bogumilskog pokreta, nego obrnuto, širi se na sve dijelove srednjovjekovne Bosne - istakao je Drino.
Danas, naglasio je, valja postaviti pitanje i šta bi bilo da nije bilo mudrosti bana Kulina i Bilinopoljske izjave 1203. godine.
- Kazna za herezu je smrt na lomači, gdje bi Kulin ban završio, kao što je kasnije i Jan Hus, a njegov narod porobljen ili u rasijanju i nestanku. Kao što i danas imamo sjećanje na nestale narode Hazare, Kumane, Pečenge, a zemlja Bosna uništena i svedena na geografski pojam. Današnji svijet i sudbina malih zemalja nam je najbolji primjer i opomena - poručio je Drino u svom “historijskom času” povodom obilježavanja godišnjice ovog značajnog događaja iz historije naše domovine.
Predsjednik FGZ Mirsad Mujkić podsjetio je kako to udruženje od 2003. godine obilježava ovaj historijski datum za Zenicu i Bosnu i Hercegovinu, koji su ove godine spojili s obilježavanjem 12. aprila – Dana oslobođenja Zenice u Narodno-oslobodilačkom ratu, koja je na taj dan oslobođena 1945. godine.
- Ovaj nam je dokument jako bitan, jer Bosna ima kontinuitet i ima čime da se ponosi. Mi smo ove godine obilježavanje Bilinopoljske izjave spojili i s obilježavanjem Dana oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu. Prisjećamo se i modernijih historijskih datuma - kazao je Mujkić.
Danas su proglašeni i nagrađeni učenici na konkursu za likovne i literarne radove o temi "I stiže proljeće u moj grad", na koji su pristigla 382 rada iz 12 zeničkih osnovnih škola, od čega 100 literarnih te 282 likovna rada.
Program je vodila zenička glumica Sabina Kulenović, a sudjelovala su djeca iz osnovnih škola te Javne ustanove Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica.
federalna.ba/Fena