Zenica traži dugoročno rješenje za grijanje: Struka i vlast otvorili raspravu

Struka, akademska zajednica i vlast u Zenici otvorili su raspravu o budućnosti isporuke toplotne energije - temi iznimno važnoj za Zeničane. Privremena rješenja ne nude sigurnost, a dugoročnih rješenja koja će biti ekološki i društveno prihvatljiva još nema.

Građani Zenice već godinama se suočavaju s problemom isporuke toplotne energije. S obzirim na to da se grad trenutno zagrijava na visokopećni plin iz Toplane, čiji je većinski vlasnik Nova Željezara, koji je jeftiniji od zemnog plina, to rješenje je kratkoročno.

“Plinifikacija grada - to je projekt koji je već počeo da se radi, ali moramo biti mudri na koji način spojiti sve ove varijante. Jedna je i obnovljivi izvore energije, tražiti neki hibridni model korištenjem zemnog plina s obnovljenim izvorima energije”, kazao je rektor Univerziteta u Zenici prof. dr. Jusuf Duraković.

Cilj je naći optimalno rješenje, tehnički izvodivo, ekonomski opravdano i ekološki prihvatljivo.

“Najavljeni prelazak proizvodnje energije s industrijskih plinova na korištenje otpada za nas je neprihvatljiv. Otpad prvo treba reciklirati, komposirati, pa tek ono što ostane može se koristiti kao energent”, objašnjava prof. dr. Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta UNZE. 

“Da se oslonimo na ovu Toplanu uz neke potpuno drugačije odnose s njom, a da u međuvremenu što prije đođemo u situaciju da Zenica ima svoju komunalnu toplanu, a ne industrijsku, da napokon postane vlasnik izvora”, ističe dr. Ernad Bešlagić, docent na Mašinskom fakultetu UNZE.

Skup je pokazatelj da se akademska svijest konačno budi, a s njom i zainteresovanost građana, jer je alternativna rješenja za grijanje trebalo ponuditi mnogo ranije. No, bez obzira na to koji izvor zagrijavanja će biti prihvaćen kao moguće rješenje, ostaju problemi distribucije.  

“Ostao je ozbiljan problem - 120 kilometara vrelovoda kroz grad koji je iz 1973. Te cijevi su željezne i truhnu. Mi trebamo i to rješavati”, navodi gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović (BHI-KF).

Prema procjenama, samo za izmjenu vrelovodne mreže potrebno je izdvojiti više od 80 miliona maraka. S obzirom na to da se radi o projektu koji je značajan za zdravlje i kvalitetniji život građana, njegova realizacija bi trebala početi što prije.

federalna.ba