Ženevski pregovori o plastici: Potpuni kolaps ili je sporazum i dalje mogući?

Svijet svakim danom sve dublje tone u zagađenje plastikom, a oči javnosti i nade bile su uprte u dugo očekivane razgovore u Ženevi. Najavljeni kao prekretnica, desetodnevni pregovori s predstavnicima 179 zemalja i gotovo 2.000 učesnika organizirani su pod zastavom Ujedinjenih nacija (UN) kako bi skrojili prvi pravno obavezujući ugovor o zagađenju plastikom na svijetu.

Međutim, augustovski pregovori završili su bez sporazuma, a taj fijasko se našao na naslovnicama medija širom svijeta.

Naučnike i aktivisti koji su bili prisutni, imaju različita gledišta na to. Razgovori su zaista bili zaustavljeni dubokim podjelama i moćnim zemljama koje su štitile interese fosilnih goriva i petrohemije, ali učesnici i dalje tvrde da Ženeva nije kraj priče.

- Zašto su pregovori propali? -

Od samog početka, pregovori u Ženevi suočavali su se s teškim političkim i komercijalnim preprekama.

“Umjesto da se kreću prema stvarnim rješenjima, pregovore su oteli industrijski interesi odlučni da zaštite uobičajeno poslovanje“, rekao je za Anadolu Graham Forbes, koji je predvodio delegaciju Greenpeacea.

Optužio je zemlje proizvođače petrohemikalija da štite svoj profit dok svijet snosi troškove plastičnog otpada.

“To je bila izdaja milijardi ljudi koji žive s posljedicama zagađenja plastikom“, rekao je Forbes.

“Uglavnom je propalo jer zemlje koje profitiraju ili od vađenja petrohemikalija ili od proizvodnje plastike u osnovi povlače crtu u pijesku“, rekla je Susanne Brander, vanredna profesorica na Državnom univerzitetu Oregon.

Radeći kao nezavisna naučnica u procesu sklapanja ugovora, Brander je istakla da te zemlje nisu bile spremne na kompromis, što je nazvala nevjerovatno razočaravajućim i obeshrabrujućim.

Amy Youngman, pravna i politička stručnjakinja u Agenciji za istraživanje okoliša, istakla je da sporna pitanja glase da li ograničiti proizvodnju plastike, kako regulisati opasne hemikalije i ko će šta plaćati.

- Prijetnja po okoliš -

Stručnjaci kažu da troškovi odlaganja rastu.

“Svaka godina odlaganja rizikuje prelazak nepovratnih prekretnica. Nauka je jasna da je mikroplastika sada neizbježna, od dubokog okeana do zraka koji udišemo“, rekao je Youngman.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da bi se proizvodnja plastike mogla utrostručiti do 2060. godine, što bi dovelo do potrošnje i otpada daleko iznad onoga što trenutni sistemi mogu podnijeti.

Youngman je napomenuo da će prekomjerna proizvodnja plastike, podstičući neupravljivu potrošnju i otpad, dovesti do porasta zagađenja, povećane izloženosti toksinima i produbljivanja nejednakosti.

Forbes je upozorio da će, bez obavezujućeg sporazuma o smanjenju proizvodnje, kriza plastike izmaći kontroli.

“Ljudi širom svijeta već dišu, piju i jedu mikroplastiku“, rekao je, dok se zajednice u blizini petrohemijskih postrojenja suočavaju s rakom, respiratornim bolestima i kontaminiranom vodom.

“Nekontrolisana proizvodnja plastike je smrtna presuda za čovječanstvo“, dodao je.

- Je li ovo kraj? -

Naučnici i aktivisti se slažu da je kriza stvarna kao kamen i da je potrebna hitna akcija. Dok pitanja i sumnje ostaju, oni insistiraju da put ka budućem sporazumu ostaje otvoren.

“Osjećam da su mnogi naslovi koji su izašli iz ovoga zvučali kao da je odluka donesena. Kolač je bio pečen, završili smo i neće biti daljnjih akcija. To je prilično daleko od istine“, rekao je Brander.

Pregovori se odvijaju konsenzusom, što znači da bilo koja pojedinačna zemlja može blokirati napredak.

“Pregovori nisu mrtvi, ali proces zasnovan na konsenzusu je narušen i mora se promijeniti“, rekao je Forbes.

Napomenuo je da rastući blok vlada u različitim regijama sada podržava smanjenje proizvodnje i može tražiti alternative izvan konsenzusa, kao što je formiranje koalicije voljnih ili glasanje unutar Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC) o zagađenju plastikom.

Youngman je dodao da sve više vlada počinje uviđati cijenu odlaganja i da bi mogle krenuti naprijed bez čekanja na jednoglasnost.

Rekla je da je Kina jedna od zemalja koje se odvajaju od bloka fosilnih goriva i izrazila je spremnost da podrži regulaciju cijelog životnog ciklusa plastike.

“Ovaj paralelni zamah ne samo da vrši pritisak na formalni proces, već i pokazuje da odlučne zemlje mogu i hoće preuzeti vodstvo kako bi odmah počele rješavati krizu plastike“, dodala je.

- Kako bi izgledao idealan ugovor? -

Ako ugovor želi uspjeti, stručnjaci se slažu da se ne može zaustaviti na recikliranju.

“Slab ugovor o upravljanju otpadom bio bi katastrofa koja učvršćuje narušeni status quo“, rekao je Forbes.

Forbes i Youngman su rekli da idealan ugovor treba biti obavezujući, rješavajući temeljne uzroke smanjenjem proizvodnje plastike, postepenim ukidanjem štetnih hemikalija, redizajniranjem proizvoda za ponovnu upotrebu, zatvaranjem rupa u trgovini otpadom, zaštitom zdravlja i osiguravanjem pravednog finansiranja.

Brander smatra da ambiciozni ugovor mora smanjiti proizvodnju plastike i uspostaviti globalne propise za štetne hemikalije umjesto fragmentiranih nacionalnih pravila.

“Ljudsko zdravlje treba biti apsolutno uključeno u ugovor“, rekla je, dodajući da je to jedan od faktora koji pokreću najveće ambicije.

“Ljudi brinu o ribama, brinu o okeanu, ali kada čuju da to utiče na njihovu djecu, kada to utiče na zdravlje budućih generacija, mislim da je to trenutak kada ljudi zaista počinju da to shvataju ozbiljno“, rekla je Brander za Anadolu.

- Otpor promjenama -

Dio teškoće u borbi protiv plastične krize leži u ljudskoj psihologiji, smatra Brander.

“Želimo da stvari budu praktične. A kada se ta praktičnost dovede u pitanje, često postoji ova kolektivna vrsta podsticaja da se tome suprotstavimo“, dodala je.

Taj otpor je razlog zašto je trenutne izglede opisala kao pesimistične, ali je također kazala da nije prekasno da se preduzmu mjere.

“Vlade sada moraju odlučiti da li su spremne da se uzdignu iznad interesa fosilnih goriva i preuzmu globalno liderstvo koje ova kriza zahtijeva, ili rizikuju da budu zapamćene kao one koje su skrenule pogled dok je problem izmakao kontroli“, zaključila je.

AA/federalna.ba