Žene su čuvari tradicije i kulture
Uz to što obavljaju važne društvene uloge, žene su i čuvari tradicije i kulture. U Travniku nastoje oživjeti skoro zaboravljeni element našeg nematerijalnog naslijeđa, vještinu tkanja bosanskog ćilima. Cilj je njegovo uvrštavanje na listu kulturne baštine, a time i očuvanje identiteta. Timka Dogan vještine tkanja učila je još od djetinjstva.
Od tada, kroz decenije aktivnog rada, njene vješte ruke izradile su stotine metara šarene tkanine sa autentičnim bosanskim motivima. Ljubav utkanu u niti, sada nastoji prenijeti na mlađe generacije.
“Trebamo im pružiti priliku da se djeca nauče. Ne možeš kazati ‘neće omladina’ kad im nisi ni pružio priliku. Znači ovo je jedina prilika u Travniku koja se sad pružila”, kaže ona.
Kroz radionice tkanja bosanskog ćilima, travničkog Zavičajnog muzeja, pet polaznica će oživjeti gotovo izumrle vještine i biti nosioci tradicije novih generacija.
Sadžida Terzić jedna je od njih: “Uključila sam se u muzejsku radionicu tkanja bosanskih ćilima iz razloga što je ovo naša tradicija, kultura. Narod koji ima tradiciju, običaje i kulturu - taj narod i opstaje”.
“Zainteresovana sam za kulturnu baštinu BiH i ovo mi se učinila kao idealna prilika da proširim svoje znanje i ostvarim nove vještine”, govori Razija Goran.
Za Nedžmiju Hadžić-Davran ovo je očuvanje kulture, tradicije, jezika: “Moramo braniti svoj identitet, pa, evo, nekako je i ovo mali doprinos tome svemu”.
Doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine, kao važnog segmenta identiteta jednog naroda i prostora, ističu iz Zavičajnog muzeja, je i njegova formalno pravna zaštita. No jednako je važno imati i žive prenosioce tog znanja.
“Mislimo da je ćilim nešto na čemu bismo morali odmah i hitno poraditi da bismo imali šta zaštititi kao živo naslijeđe. Inače, za koju godinu, mi ćemo imati samo objekte, odnosno mrtvo naslijeđe, koji će biti eventualno u našim domovima ili u muzejima”, upozorava Fatima Maslić, direktorica JU Zavičajni muzej Travnik.
Vrijeme kada su ćilimi i stanovi na kojima se tkalo i kada su krasili skoro svaku kuću nije tako daleko, ali se, nažalost, danas preselilo u muzejske radionice. Pokušavaju ga oživjeti opet ruke žena, koje su stoljećima bile nosioci i najbolji promotori kulture i tradicije naše zemlje.
federalna.ba