Žene iz pakla nasilja najčešće ne izlaze jer su ekonomski zavisne

Dok iščekujemo usvajanje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Federaciji, statistike o položaju žena su dramatične. 98 posto njih je pretrpjelo neki vid nasilja, a po zastupljenosti žena na birou rada prvi smo u Evropi. Jaka je veza između te dve činjenice, a sistemskog rješenja nema. Sutra je Međunarodni dan žena i prilika da i sutra i svaki dan govorimo o njihovom položaju u društvu. 

Glavni uzrok nasilja jeste ekonomska ovisnost žrtve u odnosu na počinioca. I to je bio povod za održavanje sjednice u organizaciji Komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Federalnog parlamenta  i Gender centra Vlade Federacije u saradnji s nevladinim organizacijama. Glavna tema: Ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja.
 
"U našem društvu 98 posto žena pretrpjelo je neki vid nasilja u porodici. I to je ogroman broj uzrokovan ekonomsko-socijalnom situacijom u našoj državi", upozorava Lejla hodović, koordinatorica Gender centra Vlade FBiH.
     
A ekonomska situacija je takva da oko 30 posto žena koje žive u Federaciji, a koje su pretrpjele nasilje, nikada nisu bile zaposlene. Dok je taj broj žena koje su bile ili su i dalje korisnice sigurnih kuća drastično viši. 

"U sigurnim kućama je između 70 i 90 posto žena koje dolaze su bez zaposlenja. Sve one koje su ekonomski samostalne imaju mogućnost da izađu iz kruga nasilja. U našem slučaju žene koje su žrtve nasilja to vrlo teško postižu", ističe direktorica Fondacije Lokalne demokratje Jasmina Mujezinović.

U Preambuli Istambulske konvencije, čiji smo potpisnici, stoji da je nasilje nad ženama jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojima se žena prisilno stavlja u podređeni položaj u odnosu na muškarce. Takva je, izgleda, i situacija s poslodavcima, analiza je istraživanja koje je Fondacija Infohouse sprovela za UN Women. 

"Tek bi 28 posto poslodavaca dalo priliku da se zaposli ženama iz ruralnih područja, a žrtve nasilja manje čak 18 posto", navodi Dženana Alađus, direktorica Fondacije Infohouse.

Pa kada se saberu ovi brojevi koji oslikavaju kontekst u kojem žene žive i pomnoži s činjenicom da je najučestalije kršenje ljudskih prava u svijetu nasilje nad ženama, dobijamo sljedeće:

"Činjenica je da smo mi prvi ili zadnji, kako se uzme, u Evropi po učešću žena na tržištu rada i to je zaista ne urgentno nego alarmantno. Postavlja se pitanje zašto da muškarci imaju takav teret", dodaje Hodović.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Članu 7 jasno navodi da nasilje u porodici nije samo fizičko, već i psihičko, seksualno i ekonomsko. A praksa je pokazala da žene iz kruga pakla najčešće ne izlaze jer su ekonomski zavisne. Nijedan zakon ne smije i ne treba da definiše naše slobode u smislu biranja intimnih partnera, ali mora sistemski da ponudi rješenje za sve one kojima je ta pomoć potrebna. Na kraju, uspjeh jedne države biće jednak kvalitetu položaja žene.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.